Hrvatska će se riješiti euroizacije tek onda kad uvede euro, izjavio je zamjenik guvernera HNB-a Tomislav Presečan, pozvavši sve odgovorne u Hrvatskoj da učine zajednički napor kako bi naša zemlja ušla u eurozonu, odnosno prihvatila euro za nacionalnu valutu, prema izvješću Hine. Kad uđemo u eurozonu, objasnio je, naši građani neće morati stalno zavirivati u tečajnu listu HNB-a, jer njihovi krediti, uglavnom vezani za euro, neće više biti izloženi tečajnom riziku.

   Netko će pomisliti da je to govor star nekoliko godina, uoči krize, kad su sve nove članice EU hrlile u eurozonu kao obećanu zemlju. No, zamjenik guvernera Rohatinskog izjavio je to prekjučer, na skupu u spomen na prvog hrvatskog guvernera Ante Čičin-Šaina, i to u trenutku kad eurozoni prijeti širenje ne samo dužničke, nego i bankarske krize. Možemo u eurozonu – rekli bi pesimisti – ako je bude.

   No, optimistični guvernerov zamjenik otišao je i korak dalje. Članicama eurozone je očitao bukvicu, upozoravajući ih da je u korijenu njihovih problema stoji fiskalna nedisciplina – kao i u Hrvatskoj – što znači da troše iznad svojih mogućnosti. Da je ta disciplina postojala, danas eurozoni ne bi trebali stabilizacijski fondovi, Europska središnja banka ne bi morala kupovati državne obveznice dužničkih zemalja, a ne bi se razmatralo ni uvođenje euroobveznica. Tako HNB poučava članice eurozone.

   Da bude još zanimljivije, Presečan je sve to izrekao pred ekonomistom Colmom McCarthyjem, koji je na skup stigao iz Irske, države koja je prije krize Hrvatskoj bila uzor ponašanja, ali sada je pala na prosjački štap: eurozona ju je morala desetinama milijarda eura spašavati od tzv. bankrota. Ne zna se kako je Presečanove pouke doživio irski ekonomist, kojem je sve to dobro poznato, ali hrvatska javnost ne može ih shvatiti drukčije nego kao prosipanje lekcija. Takve lekcije HNB već godinama drži hrvatskoj Vladi i javnosti, kao da je on sam bezgrešan i kao da ničim nije pridonio krizi u zemlji. Sada šalje lekcije i eurozoni, kao da je HNB papskiji od pape.

   Taj gorljivi poziv Hrvatskoj na uvođenje eura došao je u trenutku kad su Poljska i Češka od njega naglo odustale, iako su pred vratima eurozone. Iz njihovih središnjih banaka čuje se kako će se radije oslanjati na svoju nacionalnu valutu. Ako ne uđu u eurozonu, istina je, neće morati davati ni novac za spas ostalih članica. I šef oporbe Zoran Milanović izjavio je da Hrvatska neće žuriti u eurozonu, što je u redu. Da su predsjednik SDP-a, ili premijerka Jadranka Kosor izjavili ono što je rekao visoki dužnosnik HNB-a, javnost bi ih ismijala i rugala im se.

   No, euro ostaje na dnevnome redu HNB-a, bez ikakvih promjena, kao da znakovi krize u eurozoni nisu očiti i svakim danom sve dramatičniji. Čak i MMF je u lipnju upozorio HNB da smanji ovisnnost Hrvatske o euru, kao da je znao kakve se nevolje približavaju. No, HNB je odbacio MMF-ove prijedloge i odlučno odgovorio da svoju politiku neće mijenjati. Hrvatski građani jednostavno imaju povjerenje u euro, a taj obrazac neće se promijeniti čak i da se ukine valutna klauzula, dao je do znanja Presečan. Iz toga je očito da je HNB prekrižio ruke nad stvarnošću i da pušta stvarima neka idu svojim tokom.

   Mnogi se boje da se rastuća kriza u eurozoni ne prelije i u Hrvatsku, ali banke nas pokušavaju razuvjeriti i umanjiti takvu mogućnost. Nakon ovoga govora Presečana, jasno je da će Hrvatska širenjem krize u eurozoni biti itekako pogođena. Uostalom, naša središnja banka, kao i godinama dosad, ponaša se kao podružnica Europske središnje banke, i to kao jedna od najgorljivijih i najsvjesnijih. Sad je jasno kamo idemo, da parafraziramo jednu poznatu izjavu predsjednice Vlade: Kud eurozona, tud i mi!