U Hrvatskoj više nitko ne kupuje krastavce, a prodaja zelene salate je prepolovljena, što znači da je i hrvatske građane zahvatila panika, kao i cijeli kontinent.

Zbog nove bakterije Echerichia coli do petka je u Njemačkoj i Europi oboljelo oko 1.500 ljudi, od kojih je 18 umrlo. Ta je panika, međutim, posve izlišna, jer nas na to upozorava iskustvo s pojavom novih bolesti u protekla dva desetljeća. U pravilu, tresla su se brda, a na kraju se rodio miš. 

Uz umrle od bolesti, nevine žrtve najnovije panike zasad su uzgajatelji povrća. Oni su nadrljali usprkos tome što nitko nije rekao da su svježi krastavci i salata zabranjeni. Zdravstvene su vlasti preporučile samo to da povrće treba dobro oprati, a podsjećaju građane da trebaju prati i ruke, osobito prije jela. No, panika se ipak širi. Ne zna se pravi izvor zaraze. Poznato je zasad da se bolest pojavila na području Hamburga, ali sve ostale pretpostavke o njoj tek se trebaju ozbiljno istražiti. 

Nema sumnje da su za stvaranje panike najodgovorniji masovni mediji kad dramatično pronose vijesti o širenju nove bolesti. Glavni problem je u tome što najviše prostora mediji pridaju podacima o širenju broja oboljelih. Malo prostora dobivaju stručnjaci koji pokušavaju osvijetliti uzroke bolesti, njezine posljedice na organizam, ili svesti opasnost u realne razmjere. Taj razumni dio poruka neprekidno ostaje u drugome planu, kao da je najvažnije strašiti ljude. 

Rezerva

Da takve vijesti treba uzimati s rezervom, potvrđuje svojedobna histerija zbog kravljeg ludila. Europljani su gotovo prestali kupovati govedinu i masovno ubijali krave. Samo u Velikoj Britaniji ubijeno je 4,5 milijuna goveda. Činilo se da je ljudsko ludilo jače od kravljeg.

U medije se rijetko, ili gotovo nikada nije probijala informacija da je kravlje ludilo vrlo rijetka bolest. Rečeno je da se pojavila u Britaniji i da su svi oboljeli kupovali kod istog mesara, ali gotovo nitko javnosti nije rekao da su većina oboljelih bili rođaci. Kravlje ludilo ugrožava osobe koje imaju probleme s genima odgovornima za kontrolu pokreta. 

Možda ni Britanija ne bi morala tako masovno usmrćivati krave, da zbog panike u svijetu nitko nije želio uvoziti njezinu govedinu.

Ta je histerija išla na ruku ekonomskom nacionalizmu, jer su mnoge države tako otvarale prostor za vlastite proizvođače govedine. U tom svjetlu, Rusija je ovih dana odlučila zabraniti uvoz povrća iz Europe. Kad bi Hrvatska zabranila uvoz povrća, njegove bi cijene u turističkoj sezoni znatno skočile, jer vlastitog ne proizvodi dovoljno. 

No, širenje panike može biti i u interesu velikih farmaceutskih kompanija, koje često djeluju usklađeno sa zdravstvenim vlastima mnogih država. Ljudi su toga postali svjesni prije dvije-tri godine, kad je stvarana masovna histerija protiv svinjske gripe, iako na čovjeka ne ostavlja posljedice veće od obične gripe. Oči im je otvorila poljska ministrica zdravstva koja je odbila kupiti cjepivo, tvrdeći da nije ispitano i da može polučiti više štete nego koristi. 

Tome treba dodati i dugogodišnja istraživanja hrvatske liječnice Lidije Gajski koja je utvrdila da lijekovi protiv osteoporoze uopće ne pomažu, te da su osteoporozu kao »masovnu bolest« u posljednja dva desetljeća izmislili oni kojima je interesu povećati prodaju lijekova.

Činjenica jest da tu liječnicu još nitko nije ni pokušao demantirati. 

Stoje li iza širenja histerije od najnovije bolesti neki ekonomski ili drugi interesi, tek će se vidjeti. Istraživači će protiv bolesti, nema sumnje, s vremenom pronaći lijek, a dok se to ne dogodi, građanima ne preostaje drugo nego prati povrće i ruke, kao i dosad. Za ostalo će se, u svakom slučaju, pobrinuti i velike svjetske farmaceutske kompanije.