Prosječno obrazovanje Hrvata, pak, neprekidno raste, pa je pitanje što će oni raditi i gdje
Među 160 tisuća onih koji su u posljednjim dvjema godinama izgubili posao, lavovski dio su mlađi i obrazovani ljudi, uglavnom muškarci u naponu životne snage
Propao je i lanjski model za poticanje prodaje stanova, pa Vlada opet taži novi. Gotovo ništa nije napravila na restukturiranju javnih poduzeća i na reformi državne uprave. Usprkos obilnim injekcijama državnih subvencija, poljoprivredna proizvodnja pada, a mnogim brodogradilištima prijeti propast.
Nastavlja se i zatvaranje industrijskih poduzeća, a na Zavodu za zapošljavanje već je 334 tisuće ljudi.
Najviše od svega promatrače ipak pogađa vladin plitak pristup gorućim nevoljama koje muče poduzeća i građane. Najslikovitije to pokazuje odnos prema nezaposlenosti koju Vlada želi prikriti. Istina je da dio nezaposlenih ne želi prihvatiti posao i da se na burzu prijavio zbog beneficija. No, toga je uvijek bilo, a nije novost da kvalifikacijska struktura nezaposlenih najčešće ne odgovara kvalifikacijama koje traže poduzeća.
No, premijerka ne spominje bitne stvari – recimo, da se promijenila struktura nezaposlenih. Među 160 tisuća onih koji su u posljednjim dvjema godinama izgubili posao, lavovski dio su mlađi i obrazovani ljudi, uglavnom muškarci u naponu životne snage. Također, zbog deindustrijalizacije Hrvatske već godinama pada i složenost proizvoda naših poduzeća.
U Hrvatskoj se oporavljaju kožarska i drvna industrija, ali one ne vape za visokoobrazovanim i kvalificiranim radnicima. Prosječno obrazovanje Hrvata, pak, neprekidno raste, pa je pitanje što će oni raditi i gdje. Premijerka ne otvara to strateško pitanje, nego lakonski kaže kako je problem u tome što mnogi nezaposleni ne žele prihvatiti poslove pastira ili čistačice – iako je surova stvarnost demantira.
Riječ je o pristupu problemima i o govoru koji je nedostojan šefa Zavoda za zapošljavanje, a kamoli predsjednice Vlade. Slično je i s premijerkinim pozivom državnoj upravi da štedi na flomasterima i penkalama te da troši običnu, a ne aromatiziranu vodu. Takva izjava možda pristoji šefu nabave u Banskim dvorima, ali ne pristoji najmoćnijoj i najodgovornijoj osobi u državi, a nije dostojna obrazovne strukture i inteligencije hrvatskih građana.
No, osim neumjesnim izjavama, Vlada se bavi i smicalicama za neinformirane. Premijerka je pozvala bankare da snize kamate – ali nakon što su to pitanje iza zatvorenih vrata već počeli razmatrati sami bankari.
Egzistencijalnim i strateškim pitanjima sve se više bave obični građani koji se pitaju kakva budućnost čeka njihovu djecu, Hrvatsku i njezino gospodarstvo, a Vladini dužnosnici, umjesto time, bave se trikovima i odvlačenjem pažnje na sporedne stvari.
Uostalom, premijerka je prošle jeseni priznala da Vlada uglavnom radi poslove od danas do sutra, a poteze planira najviše 15 dana, ili godinu unaprijed.
Hrvatska, na sreću, nije u situaciji Tunisa ili Egipta, jer narod može redovito mijenjati stranke i lidere na vlasti. No, čini se da naše stranke i vlasti ne shvaćaju da narodu nije dovoljna samo demokracija, nego i država.
Potrebna mu je djelotvorna državna vlast koja će mijenjati procese u zemlji, a neće samo grepsti po površini, baviti se samo protokolom, tekućim poslovima i puštati da se ekonomsko propadanje nastavlja. U tom pogledu, ova je Vlada potpuno zakazala.
