Umjesto radnog aktiviranja 150 tisuća novih ljudi, puno je izgledije da ćemo ove godine doživjeti alarmantan skok nezaposlenih, na broj od 350 tisuća, kakav nije zabilježen već osam godina
Ako posla bude više nego što su očekivali, poslodavci opet neće otvarati vrata novim radnicima, nego će postojećima uvoditi prekovremene sate, jer to im se više isplati
Da bi gospodarstvo izašlo iz recesije, poduzećima je potrebno više posla, više narudžbi. Kad se to dogodi, a optimisti vjeruju da će to biti ove godine, poduzeća u prvoj fazi neće zapošljavati nove ljude.Nevolja je što su im mnogi postojeći radnici podzaposleni. Stoga će poslodavci u prvoj fazi biti sretni zbog činjenice da su dobili posao i da će im postojeći radnici moći raditi punim kapacitetom.
Ako posla bude više nego što su očekivali, poslodavci opet neće otvarati vrata novim radnicima, nego će postojećima uvoditi prekovremene sate, jer to im se više isplati. Tek kada poslodavci ugledaju pouzdane znakove da je njihova tvrtka sigurno krenula putem rasta, počet će otvarati nova radna mjesta i uzimati nove ljude. Štoviše, ako posao bude cvao, poslodavci će tada učiniti korak dalje: proširivat će pogone ili graditi nove. Takva je logika poduzetnika i tu nikakvi apeli Vlade ne mogu pomoći.
Za najavljeno preokretanje trenda u zapošljavanju tijekom ove godine Vlada nema uporišta ni u ekonomskim prognozama. Stopa gospodarskog rasta od 1,5 posto u 2011. godini, koliko je predvidjela sama Vlada, ili od 1,3 posto, koliko je ovih dana prognozirao Ekonomski institut, preniska je za bilo kakav obrat.
Uzgred, prema očekivanjima MMF-a i Svjetske banke, Hrvatska će ove godine imati jednu od najnižih stopa rasta u Europi, zajedno s Rumunjskom, budući da su se gotovo sve ostale europske države iz recesije izvukle još u prvoj polovini prošle godine.
Umjesto radnog aktiviranja 150 tisuća novih ljudi, puno je izgledije da ćemo ove godine doživjeti alarmantan skok nezaposlenih, na broj od 350 tisuća, kakav nije zabilježen već osam godina. Poslodavci neće pokazivati veliko zanimanje za nove radnike sve do početka iduće godine, predviđa Ekonomski institut iz Zagreba.
Zbog poduzetničke logike koja je već opisana, oporavak na tržištu rada osjetit će se sa zakašnjenjem od barem šest mjeseci. Ni, onda, međutim, ne teba očekivati da će se broj zaposlenih odmah povećati za 150 tisuća, jer je takav skok jednostavno nemoguć. Vladine velike investicije tek su u povojima i trebat će im nekoliko godina dok se ne razmašu.
Iza tih neostvarivih obećanja krije se jedna neugodna činjenica koja je za Hrvatsku i njezino gospodarstvo dramatična. Tijekom 2009. i 2010. godine naša je zemlja izgubila 160 tisuća zaposlenih
Prije početka krize Hrvatska je imala više od 1,5 milijuna zaposlenih, a na kraju prošle godine taj je broj pao ispod 1,4 milijuna. Istodobno, broj umirovljenika povećao se na 1,2 milijuna, a nezaposlenih na 320 tisuća.
Najveći dio od 160 tisuća ljudi, koji su u prošle dvije godine ostali bez posla, otišao je na burzu rada ili u mirovinu tijekom mandata premijerke Kosor. Istina, ona nije odgovorna za gospodarsku krizu, jer ju je naslijedila. Međutim, ni njezina vlada nije gotovo ništa poduzela da bi ublažila recesiju.
Sada, pak, predsjednica Vlade najavljuje da će vratiti na posao ljude koji su u dvije godine ostali bez njega. Razumljivo je da se približavaju izbori, ali i predizborni nastupi moraju imati svoje granice.
