Uzalud je Šuker napadao kuću Dun & Bradstreet tvrdeći da je neobjektivna kada sumnja u reformski program Vlade. Očito, uzalud i premijerka Kosor uvjerava svijet u to da njezin program gospodarskog oporavka daje rezultate
Samo jedna niža ocjena bonitetnih kuća može izravno pogoditi ne samo hrvatski državni proračun, nego i sve naše banke, poduzeća i građane, jer će svima zbog toga kamate postati veće, a novca će imati manje.
Portugalska vlada u srijedu je uspjela podići kredit, i to prodajom desetogodišnjih državnih obveznica uz (dosadašnje) kamate od 6,72 posto, što je znatno ispod granice od desetak posto, iza koje ulagači smatraju da su obveznice pojedine države postale bezvrijedni otpad.
Tako je Portugal ostao »sam svoj majstor« i demantirao nagađanja da će se morati obratiti za pomoć zajedničkim fondovima EU-a i MMF-a radi pokrivanja golemoga proračunskog manjka.To znači da i Hrvatska ima više izgleda da joj kamate pri zaduživanju ostanu, otprilike, na staroj visini, barem do kraja zime.
Bivši ministar Šuker je lani u inozemstvu državne obveznice prodavao uz 6,7 posto prinosa, kao i njegovi portugalski kolege danas. Ove godine Vlada će morati posuditi 28 milijarda kuna da bi pokrila planirani proračunski manjak i otplatila državne dugove.
Uz Portugalce, ovog tjedna odahnuli su Španjolci i Talijani, jer su se i njihove države još jedamput »uspješno zadužile« – kako bi to rekao Šuker – iako uz skok kamata. Prijeteći domino- efekt u eurozoni, koji je počeo slomom državnog proračuna u Grčkoj, a potom u Irskoj, zaustavio se na granici Portugala.
Problem je Hrvatske, međutim, što je njezin kreditni rejting gori od svih spomenutih država, osim Grčke.
U posljednja dva mjeseca još se i pogoršao, što naša Vlada rado ignorira i prikriva.
Bonitetna kuća Standard & Poor’s u prosincu je Hrvatskoj ocjenu spustila na BBB-minus. To je najniži status u kategoriji zemalja s umjerenim rizikom za ulaganja, što znači da samo tanka crta Hrvatsku dijeli od pada među rizične države kojima su obveznice postale otpad.
Hrvatska se trenutačno nalazi tamo gdje su Mađarska, Rumunjska i Bugarska, a neznatno bolje kotira od Grčke. Na sličan granični položaj svrstala nas je prije dva mjeseca i kuća Dun & Bradstreet, koja je sredinom ovoga tjedna potvrdila prijašnju ocjenu.
Oni su toliko mikroskopski da ih ne primjećuje ni hrvatska javnost, koja je trenutačno konsternirana galopirajućim rastom nezaposlenih na 320 tisuća. Mučna je činjenica da činovnici u nekim stranim bonitetnim kućama mogu jednim potezom pera zapečatiti sudbinu cijelih država i naroda. Međutim, stvari se ne bi promijenile i da bonitetne kuće sutra nestanu s lica zemlje.
Kad vlada neke države oklijeva latiti se svog posla i mijenjati stvari, logično je da će njome početi upravljati netko izvana, a to u ovom slučaju postaju strani kreditori i vjerovnici.
Mučna je činjenica da će Hrvatska cijele ove godine strahovati od toga hoće li joj svjetske bonitetne kuće zadržati rejting ili ga spustiti. Razloga za to ima, jer i Portugal je trenutačno izbjegao nevolje, ali upućeni procjenjuju da će za Grčkom i Irskom krenuti najkasnije do ljeta.
