Najprije, nije točno da su fiskalne blagajne prohtjev ministra financija Slavka Linića, jer tu mjeru uvode i druge uređene države. Također, neutemeljene su kritike na uvođenje poreza na dividendu, jer je uveden u većini zemalja, od SAD-a do članica EU. Neutemeljeni su i prigovori na uvođenje poreza na gospodarski neaktivnu imovinu, jer i on postoji u većini država s kojima se Hrvatska uspoređuje – iako će sporna biti njegova visina i mogućnost provedbe. 

    Nisu točne ni tvrdnje da se poduzetnike samo opterećuje, jer oni najmanji već su dobili olakšicu time što im je granica za ulazak u sustav PDV-a ove godine povećana sa 80 na 230 tisuća kuna prometa. Istina je da će ugostitelji od 1. siječnja voditi fiskalnu blagajnu, ali će istodobno turističkom sektoru i svima koji »pripremaju hranu i piće« PDV biti smanjen na 10 posto. Poduzeća će od 1. siječnja biti oslobođena od poreza na dobit ako je ponovno ulože u proizvodnju i zapošljavanje. Točno je, međutim, da su ove godine skočile cijene energenata, a da će ulaskom zemlje u EU za godinu dana skočiti trošarine na te energente. To će otežati život poduzećima i građanima, koje će usto opteretiti i ukidanje nulte stope PDV-a na kruh i mlijeko. Za većinu tih mjera Vlada može naći opravdanje, ali problem je u nečemu drugome. 

    Novi porezi i mjere za jačanje financijske discipline dolaze u nevrijeme, dok je Hrvatska u krizi. Lakše je ugostitelje i male trgovce natjerati na izdavanje računa onda kad gospodarstvo raste, kad ljudima rastu plaće i mirovine, kada svi troše više. Dio povećanog dohotka tada će uzeti država, ali dio će ostati i poreznom obvezniku. Međutim, država, poduzeća i građani u ovoj recesiji sve manje troše. Pojačavanje financijske discipline moglo bi ubrzati propadanje tvrtki i obrta, koji su na rubu egzistencije, te povećati nezaposlenost. Svi bi mogli biti u gubitku, a na kraju i državni proračun, jer će propasti dio poreznih obveznika. 

    Mjere za jačanje financijske discipline imat će pozitivan učinak samo ako se gospodarstvo iduće godine izvuče iz recesije i ako stvari krenu nabolje, djelomice i pod utjecajem zasad obilnih fondova EU. No, ako taj priljev iz EU-fondova ne bude očekivan, ako Vladine investicije koje gromoglasno najavljuje potpredsjednik Čačić opet podbace, Linićeve i Vladine mjere za financijsku disciplinu bit će dodatni poticaj recesiji. Vlada, istina, tvrdi da joj je najvažnije potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje. Vrt je pogodila suša, a Vlada bi željela da zazeleni, pa je uzela u ruke gumeno crijevo. No, kako je krenula, Vlada kani vrt zalijevati tako da zavrće špinu.