Vlada o tom drugom očekivanju ništa ne govori, barem ne javno. Ali saborski zastupnici i brojni stručnjaci ističu da monetarna politika treba pomagati gospodarstvu, tako da mu na prvome mjestu osigura veću likvidnost, a zatim i smanjenje kamata. Dok poslovne banke većini poduzeća uskraćuju kredite, od Vujčića se očekuje da HNB neizravnim mjerama potakne banke da veću likvidnost preusmjere upravo gospodarstvu. 

    Bivši guverner je davao do znanja da bi veća likvidnost, odnosno više kuna na tržištu, povećalo inflaciju i ugrozilo tečaj nacionalne valute. Nedavno je rekao da to »bacanje novca iz helikoptera«, uostalom, ne može riješiti ekonomske probleme i neravnoteže. Očito, Rohatinski je svjestan da je Vujčiću ostavio vrlo iznimno ranjiv sustav – što je prije godinu dana u jednoj svojoj analizi potvrdio i MMF. 

    Prema MMF-u, ranjivost hrvatskog financijskog sustava nastala je tijekom kreditnog buma u Hrvatskoj, od 2002. do 2007. godine, upravo tijekom mandata Rohatinskog. Glavni je problem u tome što je gotovo četiri petine kredita vezano uz valutnu klauzulu, pa svaki veći poremećaj u eurozoni i skok kamata u Hrvatskoj može ugroziti tečaj te opasno uzdrmati banke i njihove dužnike – državu, poduzeća i građane. MMF je HNB-u preporučio povećanje kunskih kredita bez valutne kauzule, a Vladi izdavanje obveznica vezanih uz inflaciju, čime se zauzeo za rehabilitaciju hrvatske nacionalne valute. 

    Vujčiću neće biti lako zato što Vlada, koliko god se trudila, ne može potaknuti gospodarstvo u mjeri u kojoj očekuje. Vladina proračunska štednja dodatno pomaže recesiji, a na njezine najavljene investicije trebat će pričekati. Dok se recesija u Hrvatskoj učvršćuje, HNB će trebati sa svoje strane poticati gospodarsku aktivnost, možda i politikom »ciljane inflacije«. Ako je očuvanje stabilnosti kune u sukobu s poticanjem gospodarskog rasta, Vujčićeva misija vjerojatno će se odvijati u skučenom manevarskom prostoru i možda podsjećati na napore »stranke umjerenog napretka u granicama zakona«. 

    No, taj skučeni prostor polako se širi i u EU, gdje je Europska središnja banka početkom godine počela »bacati novac iz helikoptera«, neovisno o zgražanju Rohatinskoga. Dodijelila je tisuću milijarda eura jeftinih kredita posrnulim europskim bankama, a ovih dana je dodatno snizila kamate, na povijesno nisku razinu od 0,75 posto. Pritom, ona se ne boji inflacije, ni padanja vrijednosti eura. Očito, zbog pogoršavanja stanja, monetarna politika u eurozoni više ne može biti ista kao prije krize, pa ni u Hrvatskoj. Uostalom, ako Vlada i HNB ne potaknu gospodarstvo, Hrvatska neće moći očuvati ni onaj prvi cilj: financijsku stabilnost i tečaj kune.