Nema sumnje da je povod za tu ljutnju najnovija prognoza gospodarskih izgleda za Hrvatsku, koju je objavio zagrebački Ekonomski institut. Prije tri mjeseca Institut je očekivao smanjenje BDP-a za 0,3 posto, a sada je postao pesimističniji i najavio pad od jedan posto. Kaže da je Hrvatska opet ušla u recesiju. 

    Čačić je ironično odgovorio da je taj minus od jedan posto još uvijek upola bolja prognoza od pada BDP-a u iznosu od dva posto, kojeg su najavili analitičari Hypo banke. Međutim, napominje Čačić, Hrvatska ne može opet ulaziti u recesiju, jer iz recesije nije ni izašla. Čačičeva primjedba djelomice stoji, jer je Državni zavod za statistiku lani objavio podatke, koje je svojedobno koristio i Institut, da je Hrvatska u 2011. godini tehnički izašla iz recesije. Time se u predizbornoj kampanji hvalila vlada Jadranke Kosor. No, nakon odlaska HDZ-a u opoziciju, Zavod je objavio ispravak prema kojem Hrvatska lani uopće nije imala rasta, nego je ostala na nuli. 

    Drugim riječima, kriza i ekonomski pad u Hrvatskoj traju već od druge polovine 2008., a prošle godine nije uslijedio blagi oporavak, kako smo mislili. Gospodarstvo je lani samo prestalo padati, a ove je godine nastavilo poniranje – što znači da će kriza i u Hrvatskoj imati dvostruko dno. 

    No, prognoza Instituta o padu BDP-a za jedan posto u ovoj godini nije nelogična, jer takav loš trend potvrđuje i Zavod za statistiku koji je upravo objavio zabrinjavajući podatak da je industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca pala za 6,2 posto. Ako se to padanje industrije nastavi, a velike investicije Vlada ne može odmah pokrenuti, zaista je teško očekivati da će hrvatsko gospodarstvo ove godine biti uspješnije nego lani. 

    Nije teško zaključiti što zapravo Čačić i Linić žele, kad tvrde da su domaći analitičari gori od inozemnih, jer MMF – za razliku od njih – Hrvatskoj u 2012. prognozira pad od »samo« 0,5 posto. Oni izvode politički pritisak na Institut i ostale ekonomske analitičare da poprave svoje prognoze, jer sadašnje, prema Liniću, navodno pridonose padu kreditnog rejtinga Hrvatske i povećavanju kamata. Međutim, Čačić i Linić zaboravljaju da su prognoze Instituta već godinama vrlo umjerene. 

    Većina analitičara je pesimističnija od Instituta. Najtamnije prognoze već godinama daje Hypo banka, ali i ona ima na njih pravo, to više što nikad nije griješila u prognozi glavnih gospodarskih trendova. 

    Na sličan način analitičare su željele »popraviti« i bivše vlade. Ipak, postoji jedna bitna razlika. Milanovićeva vlada zaista se iz petnih žila upinje da bi poboljšala stanje u ekonomiji, za razliku od Sanaderove i Kosoričine vlade koje su »držale vodu dok majstori ne odu«. Neprekidno su odgađale donošenje teških odluka i uspjele su većinu vrućih krumpira prebaciti u mandat sadašnje vlasti. 

    Bude li Milanovićeva vlada zajedno s Čačićem i Linićem ustrajala, stanje u Hrvatskoj zasigurno će se popraviti. Čačić i Linić stoga nemaju razloga za ljutnju, jer će najkasnije za godinu dana dokazati analitičarima da su pretjerali. Bit će to prvi put da je stvarni razvoj događaja u Hrvatskoj bolji od prognoza, jer dosad su prognoze bile ljepše od stvarnosti. Primjerice, pad industrijske proizvodnje u prvom kvartalu dvostruko je veći od prognoza analitičara.