Istina, glavni razlog za održavanje glave iznad vode jest smirivanje krize u eurozoni od početka ove godine. Zbog toga se popravio i faktični rejting Hrvatske, jer su joj kamate na tržištu pale ispod sedam posto, što je crvena crta u barometru kojim se mjeri zdravlje državnih obveznica na tržištu. Ta se crta može usporediti s onom u toplomjeru, gdje pad temperature ispod 37 stupnjeva Celzija pokazuje da se ljudsko tijelo oporavlja. 

    No, ovdje se radi o formalnom kreditnom rejtingu – kojeg dodjeljuju tri najpoznatije svjetske bonitetne agencije – a koji se ne mora uvijek poklapati s faktičnim stanjem na tržištu. Uostalom, agencija Standard and Poor’s je početkom godine skinula rejtinge većini zemalja eurozone, ali kamate na tržištu nisu im zbog toga skočile, nego su pale na razinu prije izbijanja krize. Agencije, očito, mogu griješiti, a slučaj zemalja eurozone potvrđuje da im je vjerodostrojnost s pravom nagrižena. Nakon ocjene Fitcha, Hrvatskoj su kamate potkraj ovog tjedna nastavile padati, osobito na dug u dolarima. 

    Nevolja je, međutim, što je Hrvatskoj uz postojeći formalni rejting, iznad ruba provalije, zadržan i negativan smjer kretanja. Već na ljeto, kad agencije budu preispitivale ocjene, hrvatski rejting može pasti u zonu sumraka, u kojoj se državne obveznice smatraju otpadom. Negativni smjer, kaže Fitch, zadržan je zato što Hrvatska ima visok javni dug. Stoga su, kaže, potrebne mjere u dva smjera: fiskalne konsolidacije, ali i strukturnih reformi koje bi potaknule gospodarski rast. 

    Vlada tvrdi da će ustrajati na preporučenom putu, ali Fitch ne zna bi li joj vjerovao. Stoga se između redaka u Fitchovoj ocjeni može vidjeti da bonitene agencije žele dodatno osiguranje, odnosno sidro koje će zajamčiti da Hrvatska neće skrenuti s puta – a to je ponajprije aranžman s MMF-om. Uostalom, direktor iz Royal Bank of Scotland, Tim Ash, još je u prosincu Hrvatskoj preporučio sklapanje aranžmana s MMF-om. Najnoviju ocjenu Fitcha, pak, protumačio je željom investitora da se »Vlada obrati MMF-u, jer bi MMF-ov program osigurao ključno sidro za strukturne reforme«. 

    Sa stajališta stranih vjerovnika, to se osiguranje ne čini nelogičnim. No, posve je nelogičan Fitchov zahtjev Vladi, prema Bloombergu, da »poduzme akciju« kako bi tržište rada u Hrvatskoj učinila povoljnijim za poslodavce i investitore, inače će Hrvatska na ljeto izgubiti rejting. Nijedno ozbiljno ekonomsko istraživanje, pa ni MMF-ovo, nije dokazalo da je lakše otpuštanje radnika ona ključna ekonomska reforma koja omogućuje brži gospodarski rast zemalja i lakše vraćanje dugova, za što su zainteresirane upravo bonitetne agencije. MMF već godinama tvrdi nešto drugo – da je europskim zemljama ključno reformirati zdravstvo i mirovinski sustav. 

    Hoće li Vlada popustiti stranim i domaćim političkim pritiscima koji traže velike promjene u Zakonu o radu, prerano je predviđati. Ministar rada Mirando Mrsić nedavno je izjavio kako Zakon o radu ne smatra najvažnijim faktorom za gospodarski razvoj, ali istodobno s poslodavcima i sindikatima kreće u razgovore o njegovoj izmjeni. Izvjesno je, međutim, da MMF sve jače kuca na hrvatska vrata. Vlada se MMF-u dosad odupirala, ali ako se stvari u gospodarstvu i proračunu ove godine pogoršaju, imat će sve manje manevarskog prostora.