Razlog tome je smirivanje dužničke i bankarske krize u eurozoni, koje također traje dva mjeseca. Istodobno padaju i kamate na talijanske i španjolske obveznice, koje su se vratile na razine iz prošle godine, prije izbijanja krize. Dok Bruxelles nastoji grčku krizu izolirati, u britanskim i američkim medijima već dva mjeseca nema članaka o skoroj propasti eura i eurozone. Umjesto toga, europski tisak širi tvrdnje da su europske banke spašene i da nema straha za sudbinu eura. 

    Toga ne bi bilo da Europska centralna banka (ECB) nije u srijedu emitirala 530 milijarda eura jeftinih kredita, koje je na tri godine i uz kamate od jedan posto posudila bankama u eurozoni. Velika akcija spašavanja bankarskog sustava počela je na kraju prošle godine, kad je ECB emitirao 489 milijarda eura. Lani je kredite uzelo oko 500 banaka, a sada njih 800. 

    S tisuću milijarda eura, ECB je bankama masovno popravio bilance. Razmjerno najviše posudile su talijanske i španjolske banke, koje su manji dio zajma odmah proslijedile svojim vladama, kupnjom njihovih državnih obveznica. Tako je cijena zaduživanja članica eurozone znatno pala, što povoljno utječe i na Hrvatsku koja je pupčanom vrpcom vezana uz eurozonu. 

    Mnogi ekonomski promatrači u Europi već slave zaokret u ECB-u. Pojačanom tiskanju eura najviše se protivila Njemačka koja je, umjesto toga, zahtijevala kresanje proračuna, plaća i mirovina u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i drugim dužničkim državama. No, gotovo sve članice eurozone ovih su dana pokazale spremnost da potpišu sporazum o jačanju fiskalne odgovornosti, kojim će se raspikuće u eurozoni kažnjavati. Tako su se stvorili uvjeti da i ECB može odriješiti svoju vreću. 

    Kritičari poteza ECB-a tvrde da će tim potezom povećati inflaciju u eurozoni. Zagovornici ECB-ovog monetarnog popuštanja, pak, odgovaraju da slične poteze izvode SAD i Britanija, ali veće inflacije ipak nemaju. Neće je, kažu, biti ni u eurozoni, jer je zahvaćena recesijom i deflacijom. Budući da se srozala potrošnja država, poduzeća i građana, veće tiskanje novca samo će poticati potražnju i gospodarski oporavak, a inflaciju neće poticati dok god se ukupna potrošnja ne oporavi na stanje prije kriznoga šoka. 

    Kako je i Milanovićeva vlada stegnula proračunski remen, a potrošnja građana i poduzeća ionako pada, već se tjednima neslužbeno šuška da je i Hrvatska narodna banka spremna popustiti uzde i povećati novčanu masu. Očito, hrvatski je recept isti kao u eurozoni. No, i problemi su nam slični. Iako potez ECB-a spašava i stabilizira banke, problem je što taj jeftini novac iz banaka teško ili nikako ne stiže do onih kojima najviše i treba – poduzećima u gospodarstvu, koje nas jedino može izvući iz krize i jedino može dugoročno popraviti rejtinge Hrvatske i članica eurozone. Ovako, jeftini krediti, koje dobivaju i stranke banke u Hrvatskoj, mogu samo podebljati njihove masne profite.