Rohatinski i Vujčić na repu događaja

Iza pozornice Branka Podgornika

Branko Podgornik

Ocjena američke agencije velika je pouka i za Milanovićevu vladu koja želi da Hrvatska na proljeće formalno održi postojeći kreditni rejting, iako je on faktično već pao u zonu u kojoj se hrvatske obveznice u svijetu smatraju otpadom



    Američka bonitetna agencija Stanard & Poor’s zadala je težak udarac većini članica eurozone kad im je ovih dana snizila kreditne rejtinge. One od toga, na sreću, nisu imale neposredne štete, jer im kamate na državne obveznice nisu automatski porasle. Poanta je, međutim, u obrazloženju agencije. Ona je, neočekivano, upozorila kupce obveznica da će te države teško vraćati dugove – zato što samo režu troškove i proračunsku potrošnju, a potpuno su zanemarile mjere za povećanje potražnje i za poticanje gospodarstva. 


    Reforme koje se temelje samo na politici proračunske štednje nose sa sobom rizik samouništenja, ocijenila je ta agencija. Očito je mislila na dramu u Grčkoj, u kojoj takva jednostrana politika dodatno destabilizira ekonomiju, društvo i državu te još više zaoštrava problem vraćanja duga. 


   Ocjena američke agencije velika je pouka i za Milanovićevu vladu koja želi da Hrvatska na proljeće formalno održi postojeći kreditni rejting, iako je on faktično već pao u zonu u kojoj se hrvatske obveznice u svijetu smatraju otpadom. 




    Naime, odmah poslije izbora guverner HNB-a Željko Rohatinski je pozvao Vladu na kresanje proračuna za devet milijarda kuna. U pomoć mu je pritekao i njegov zamjenik Boris Vujčić, kojeg se smatra vjerojatnim nasljednikom Rohatinskoga. Vujčić se u prosincu na HTV-u pohvalio da je razgovarao s predstavnicima Standard & Poor’sa i još dviju najvažnijih agencija. Oni su mu, kaže, vrlo jasno rekli da će hrvatski rejting ovisiti ponajprije o odlučnosti Vlade da smanji fiskalni deficit i proračunske rashode. 


    Ne znamo što misle Rohatinski i Vujčić sada, kad je ista agencija upozorila da ta jednostrana politika nije dovoljna za izlaz iz krize i da vodi u samouništenje – pogotovo u trenutku kad i HNB-ova monetarna politika postaje sve restriktivnija, zbog obrane tečaja kune. Očito, vodstvo HNB-a dobilo je pljusku, ali ne samo od Standard & Poor’sa, nego i od glavnog ekonomista MMF-a Oliviera Blancharda. 


    Na kraju stare godine, na blogu na mrežnoj stranici MMF-a Blanchard je napisao kako je 2011. donijela svijetu nekoliko značajnih pouka, a jednu i u vezi s kreditnim rejtingom. Oni koji kupuju državne obveznice ponašaju se šizofreno, kad je riječ o fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom rastu. Reagiraju pozitivno na vijest o proračunskim rezanjima, ali kasnije reagiraju negativno, kad shvate da ta fiskalna konsolidacija vodi u niži rast, uočio je Blanchard, koji je vlastima preporučio da uz štednju osiguraju i novčanu likvidnost. 


    Očito je da se MMF već tri godine polako mijenja, u pozitivnom smjeru. I bonitetne agencije počele su se prilagođavati životu. Mnogi su, naime, s razlogom upozorili da nakon posljednje velike ekonomske krize više ništa u svijetu neće biti isto. U hrvatskoj središnjoj banci, međutim, ljudi se mijenjaju, ali njihovi pogledi ostaju isti već barem 15 godina.     Hrvatsku javnost treba upozoriti da vodstvo HNB-a zagovara monetarnu i fiskalnu politiku koju ekonomski život u svijetu i Europi više ne priznaje i koju je vrijeme pregazilo. Nova bi Vlada neoprezno postupila kad bi nekritički slušala nedavne javne savjete iz HNB-a, to više što posljedice te promašene politike može glavom platiti isključivo Vlada. Vodstvo HNB-a ostat će u svojoj sigurnoj zavjetrini sa svetačkom auerolom nad glavom, usprkos tome što se već dugo nalazi na repu događaja.

više vijesti