Hrvatska neprekidno kasni, od ulaska u EU, pa do provođenja stroge štednje, u koju je većina članica krenula prije dvije-tri godine. Paradoksalno je, međutim, da Vlada tu ozloglašenu politiku priprema u trenutku kad su njezine učinke doveli u pitanje ne samo kejnezijanski ekonomisti, nego i vrh EU, koji strogu štednju i nameće. 

   Prije četiri dana, europski članovi »Trojke« na ispitivanju pred Europskim parlamentom priznali su da su pogrešno procijenili učinke mjera stroge štednje koje su nametnuli Grčkoj. Radi se o istoj politici koja se u razblaženoj varijanti vodi u cijeloj EU. Istu pogrešku prije pola godine su priznali i članovi »Trojke« iz MMF-a, pri čemu su Europsku komisiju optužili da je više vodila računa o poslušnosti grčkih vlasti nego o učinku štednje, koja se pokazala nekoliko puta štetnijom od očekivanja. Predsjednik Europskog parlamenta, njemački socijaldemokrat Martin Schulz, napisao je da netko mora odgovarati zbog pogrešnih procjena Trojke. 

   Znajući da politiku štednje diktira Berlin, američki ministar financija Jacob Lew ovih je dana optužio njemačke vlasti da provociraju deflacijske procese i ugrožavaju ekonomski oporavak ne samo europske, nego i svjetske ekonomije. Tom napadu se pridružio i MMF, a glas su podigli šef Europske komisije Barosso te povjerenik Rehn. Svi oni traže od Njemačke da smanji svoje trgovinske viškove i vlastitom žrtvom pridonese izlasku Italije, Španjolske, Portugala, Grčke i drugih euro-država iz krize. Žele i labaviju monetarnu politiku Europske središnje banke, čemu se Berlin protivi. 

  Ti orkestrirani zahtjevi od Berlina, očito, imaju za cilj izazvati promjenu politike nove njemačke vlade, koja se formira. Kancelarka Merkel odbacuje kritike da je radila nešto pogrešno. Nijemci svima poručuju neka rade poput njih: krešu troškove i povećavaju izvoz. No, sada kritičari Berlina iz Washingtona, Bruxellesa i europskog Juga odvraćaju pitanjem: ako svi žele povećati izvoz, tko će uvoziti? Kako je Njemačka svjetski rekorder u trgovinskim viškovima, jedini put za ublažavanje trgovinskih manjkova juga Europe jest da Njemačka poveća uvoz. 

 No, ako Njemačka ne prinese žrtvu, rastuće neravnoteže i sukobi između europskog Juga i Sjevera će se produbiti, što ugrožava opstanak monetarne unije i eura. Dok se doprinos Sjevera tek očekuje, Europska komisija je proljetos počela ublažavati mjere štednje: najmanje sedam država već je dobilo produžetak roka za proračunsko uravnoteženje. Međutim, Hrvatskoj će se mjere štednje istodobno pooštriti, jer Komisija svoje mišiće jača na najmanjima, a velikima rado popušta. Službeni Zagreb će strogu štednju očito prihvatiti, jer u rukavu nema nikakvu rezervnu kartu, niti je pokušava tražiti