Protekli tjedan prošao je u znaku zaoštravanja stanja u zemlji, što upućuje na to da Hrvatska i njezini građani polako ulaze u najteže razdoblje nakon Domovinskog rata. Vladajuća se koalicija uzburkala, a vlast i oporba svađaju se kao nikada prije. Nakon kratkotrajnog zaoštravanja s Europskom komisijom, Vlada otvara političku frontu s Budimpeštom zbog Ine. Sve su napetiji i njezini odnosi s bankama i poslodavcima. 

  Glavni je problem, ipak, pogoršavanje stanja u javnim financijama. Manjak novca u državnom proračunu naglo se povećava, a kamate na kredite – kojima Vlada želi pokriti rastuće proračunske rashode – sve su više. Ministarstvo financija sve jače pritišće porezne obveznike na podmirivanje dugova kako bi pokrilo manjak. Hrvatski poslodavci, banke i guverner HNB-a, pak, pretvorili su se u jastrebove koji smatraju da je Vlada poput goluba. Zatražili su od nje da proračunske rashode reže što brže i što jače – dok god se javna potrošnja u Hrvatskoj ne uskladi s mogućnostima gospodarstva, kako država ne bi došla u bankrot. 

  Kako bankrota ne bi bilo, ove jeseni pobrinut će se i Europska komisija. Hrvatske vlasti od 2008. godine svim su se silama odupirale dolasku MMF-a. Umjesto njega, Hrvatska će uskoro za vratom imati Bruxelles koji će njezin proračun držati pod nadzorom nekoliko godina, dok god prekomjerno povećavanje deficita ne prestane i dok deficit ne padne ispod vrijednosti od tri posto BDP-a. 

 Hrvatskoj ubrzano dolaze na naplatu sve loše strane ekonomske i monetarne politike utemeljene još 1993. godine, koja je zanemarila domaću proizvodnju i radna mjesta, a gospodarski rast zemlje gradila na prekomjernom zaduživanju. Tu su politiku, manje ili više, podržavale sve vlade. Sada je »car gol«, objavio je ministar Slavko Linić, misleći na to da je daljnje zaduživanje neodrživo i da Vlada dolazi pred zid. Naime, Vlada će se sve teže odupirati zahtjevima za kresanje proračuna, koji stižu od banaka i poslodavaca, jer će joj bankari inače zavrnuti kreditne slavine. 

  Tako će se Hrvatska iduće godine priključiti povorci članica EU koje pod palicom Bruxellesa marljivo krešu proračunske rashode i izvode »stukturne reforme«, vjerujući da će ih to izvući iz krize. Zaduživanje zaista treba ograničiti. No, mjere koje predlažu banke, poslodavaci i Komisija svode se smanjivanje proračunskih deficita. Oni su u većini članica EU zaista smanjeni, ali pacijenti su došli u gore stanje nego prije terapije. Dugovi Italije, Španjolske, Grčke, Portugala, Irske i drugih zemalja veći su nego prije. Gospodarstvo im je palo, a nezaposlenost skočila. Europske su banke u sve težem stanju, poduzećima nije ništa bolje, a građani sve masovnije siromaše. Za svaki mogući znak gospodarskog oporavka Europska komisija hvata se poput davljenika za slamku. 

 Komisija je u posljednje vrijeme, zbog svega toga, počela članicama EU ublažavati mjere štednje. Međutim, svoju politiku ne misli mijenjati. Komisija za svoj prioritet nije postavila rast gospodarstva i zaposlenosti. To od hrvatske Vlade ne zahtijevaju ni banke, niti poslodavci. Svima njima je najvažnija »fiskalna konsolidacija« koja putem smanjivanja javne i osobne potrošnje dovodi do siromašenja građana i preraspodjele novca u korist poduzetnika, a najviše u korist banaka.