Hrvati su tek ušli u EU, pa je logično da većina njih trenutačno ima pozitivno stajalište prema toj zajednici i njezinim institucijama. Međutim, narodi koji već godinama žive u EU većinom su se ohladili od tog projekta, što pokazuje najnovije, zabrinjavajuće istraživanje koje je proveo Eurobarometar. 

   Čak 60 posto Europljana »pokazuje tendenciju nepovjerenja« prema EU, pokazalo je istraživanje u članicama Unije provedeno ovoga proljeća. To je dvostruko više nego prije šest godina, kad su nepovjerljivi bili u manjini od 32 posto.

Nema sumnje da su tome pridonijeli ekonomska kriza i mjere štednje koje članicama nameće Europska komisija, ponajprije pod pritiskom njemačke vlade. Te su mjereu Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj i Italiji već dovele do katastrofalnih rezultata i najveće nazaposlenosti nakon Drugoga svjetskog rata. Nije čudno što u Grčkoj broj nepovjerljivih prema EU doseže 80 posto. 

   Svjedoci smo potresa u javnom mišljenju Europe, što potvrđuje i istraživanje američkog Instituta PEW, koji je u svibnju došao do sličnih zaključaka. Samo 45 posto građana u članicama EU poduprije europski projekt.

Dužnosnici Europske komisije i mnogih nacionalnih vlada unatoč tome odašilju optimistične poruke, vjerujući da će europski projekt preživjeti. Čak ima i prijedloga za rješenje financijske i ekonomske krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je iznijela ideju centralizacije Unije, prema kojoj bi Europska komisija trebala dobiti više ovlasti u kontroli nad nacionalnim proračunima, na račun država članica. To bi vodilo u tzv. fiskalnu uniju. Merkel je prije godinu dana pogurala i stvaranje bankovne unije u EU. 

   Takva ideja nije pala na plodno tlo. Slikovito to pokazuje istraživanje agencije Harris Poll, koje je prije mjesec dana objavio Financial Times. Golema većina u najvećim državama – Francuskoj, Italiji, Španjolskoj – boji se njemačke prevlasti u Europi i protivi se fiskalnoj uniji.

Zapanjujuće je, međutim, da se prenošenju nacionalnih proračunskih ovlasti na Bruxelles najviše u Europi protive upravo Nijemci. Čak 69 posto njih smatra to neprihvatljivim, iako njihova vlada nastavlja iznositi suprotne prijedloge. 

Očito, nema nikakvih izgleda za dodatnu centralizaciju poslova na razini Unije i za njezino pretvaranje u federaciju država. Očito je da EU mora mijenjati politiku, kako bi spriječila svoje rastakanje. Europska komisija i većina vlada u EU na pogrešan se način bore protiv ekonomske krize.

Glavni ciljevi su im proračunska štednja te očuvanje interesa financijskog sustava i najbogatijih vjerovnika, umjesto da im prioritet bude gospodarski rast i zapošljavanje ljudi.

Ali takvog zaokreta u EU još nema na pomolu, osim na riječima. Dužnosnici Komisije i neki državnici, štoviše, tvrde kako Europa upravo »izlazi iz krize«. Nevolja je što svjetlo na kraju tunela ne vidi nitko drugi osim njih.