Budući da Hrvatska ulazi u EU, Udruga poslodavaca je pozvala sve čimbenike na dogovor o strategiji gospodarskog razvoja, koju naša država nema već dva desetljeća. Umjesto izlaska na autocestu razvoja, hrvatsko gospodarstvo je danas »zaglavilo u kružnom toku«, upozorio je predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić. Premijer Zoran Milanović odgovorio mu je da konsenzus o razvoju nije lako postići s oporbom koja trenutačno poziva na »demoliranje vlasti« i planira gradnju podmorskih tunela po Jadranu. On kaže da Vlada ima svoje ciljeve, a ponajprije gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta. Štoviše, premijer i predsjednik Ivo Josipović u svojim su intervjuima BBC-u i CNN-u ovih dana dodali kako Hrvatska ima za cilj i razmjerno brzo odbacivanje kune te ulazak eurozonu. 

Prihvaćanje eura ne osporava ni HDZ, jer se Hrvatska u pristupnom ugovoru s EU obvezala na uvođenje eura, bez zadanoga roka, poput ostalih novih članica Unije. Ali državni vrh želju za eurom iznosi u trenutku dok 17 članica Europske monetarne unije (EMU) pada u sve ozbiljniju gospodarsku, socijalnu i političku krizu. Uzrok je krize, među ostalim, brzopleto odricanje od nacionalnih valuta. Jedinstvena valuta gurnula je države na obodu eurozone u prezaduženost, trgovinske i proračunske deficite. Pogoršala je konkurentnost slabijih gospodarstava. 

To je uočila udruga Hrvatski izvoznici koja je prije desetak dana stidljivo zatražila da naša država odgodi ulazak u eurozonu i da kuna prestane »aprecirati«. Izvoznici se u Hrvatskoj nalaze u manjini. Među poslodavcima glavnu riječ vode banke i kompanije koje uglavnom žive od domaćeg tržišta i uvoza, a ne izvoza. Očito je da izvoznici pažljivo biraju riječi i da zapravo priželjkuju postupnu deprecijaciju kune. To im je, vjerojatno, jedina poluga koja je preostala za jačanje konkurentnosti, jer su sve druge kratkoročne mjere potrošili i došli do zida. 

U takvoj situaciji, nije jasno na temelju čijih analiza predsjednik države govori da bi Hrvatska trebala euro prihvatiti za najmanje pet godina. Najozbiljnija analiza koja je kod nas napravljena – a koju je lani objavio bivši savjetnik predsjednika države Dubravko Radošević u knjizi »Kapitalni tokovi, tečaj i EMU« – pokazuje da bi Hrvatska mogla u EMU ući tek za desetak godina, pod uvjetom da njezino gospodarstvo naprije smanji zaostatak za razvijenima. Slično razmišljaju i vlade Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Češke, koje su lani objavile prestanak priprema za ulazak u eurozonu, a Poljska je najavila i referendum o euru. Uostalom, ni bogata Njemačka ne želi dobiti nove probleme. 

Hrvatska će od jeseni, nakon ulaska u EU, morati svoj državni proračun slati na odobrenje Europskoj komisiji, koja ograničava proračunske deficite na tri posto, čime onemogućava proračunske »anticikličke mjere« članica EU u borbi protiv krize. Ako se, usto, odrekne kune i vlastite monetarne politike, Hrvatska će ostati bez ikakve ozbiljne, vlastite državne poluge za poticanje gospodarstva. Strategija razvoja, na koju poziva HUP, neće se imati čime provoditi. Stoga bi se vlasti i oporba najprije trebali dogovoriti što će učiniti s kunom i monetarnom suverenosti Hrvatske. Ako se gospodarstvo »zaglavilo u kružnom toku«, barem se hrvatski kompas ne bi smio vrtjeti u krug.