Pritisci na Hrvatsku tek dolaze

Iza pozornice Branka Podgornika

Branko Podgornik

Reuters

Reuters

Prije bi se moglo reći da su trenutačne pohvale službenom Zagrebu samo zatišje. Realnije je očekivati da će nakon 1. srpnja uslijediti novi pritisci – počevši od Europske komisije i Njemačke – osobito ako Hrvatska, njezino gospodarstvo i javne financije, nastave ići nizbrdo. Komentar Süddeutsche Zeitunga, u tom pogledu, nagovještava ono što dolazi



Tako oštra kritika na račun nepripremljenosti Hrvatske za EU već dugo se nije čula. Objavio ju je Süddeutsche Zeitung ovih dana, u komentaru u kojem autor napada njemačke vlasti i Europsku komisiju zato što su nedavno dale zeleno svjetlo za ulazak naše države u EU.


List tvrdi da je Hrvatska slabo provela reforme i da EU zbog toga pravi još jednu pogrešku, sličnu onoj kad je nekritički u svoje društvo pripustila Grčku, Rumunjsku, Bugarsku ili Cipar. 


   Hrvatski mediji tom komentaru nisu pridali puno pažnje, što je i logično. Komentar potpuno odudara od stajališta njemačke vlade, od najznačajnijih njemačkih političkih stranaka i medija, koji su toplo pozdravili ulazak Hrvatske 1. srpnja. 




   Taj komentar ipak ne treba potcjenjivati. Ne izražava službena stajališta, ali na svoj način iskazuje rastuću zabrinutost u njemačkoj javnosti, kojoj je Hrvatska samo povod. Komentator upozorava da Hrvatska ima slabo i »nekonkurentno gospodarstvo«. To pokazuje da se Nijemci boje još jedne zemlje-slučaja, koju će morati svojim novcem spašavati ako se ona gospodarski slomi. 


  Sporni komentar pojavio se u upravo u trenutku kad je EU morala odriješiti novčanik za gašenje bankarske krize na Cipru i kad je Washington Post procijenio da će sljedeća u redu za spašavanje biti Slovenija. Malo je danas članica EU koje se mogu pohvaliti gospodarskim napredovanjem.


Uz Cipar i Sloveniju, kriza je zahvatila Italiju, Grčku, Španjolsku, Irsku i Portugal. Kriza ne pogađa samo članice koje su »nekritički« puštene u EU, nego i uzorne države. Sve njih povezuje to što su se odrekle nacionalne valute i nekritički prihvatile euro.   

Već mjesec dana nakon izbora Italija ne može sastaviti vladu i politički je paralizirana. Ali na pomolu je još veći problem. Gospodarstvo Francuske, koje je dosad uspjelo držati glavu iznad vode, već mjesecima tone u recesiju, nezaposlenost se bliži rekordnim povijesnim razinama, a popularnost francuskog predsjednika dramatično pada. 


S obzirom na to da kola idu nizbrdo državi koja je zajedno s Njemačkom bila osnivač i motor europskih integracija, očito je da kriza u europskoj monetarnoj uniji – a posljedično u cijeloj EU – polako ulazi u odlučujuće razdoblje. Od Njemačke, koja za pola godine održava izbore, očekivat će se više solidarnosti s državama u nevolji.


Među Nijemcima, pak, širi mišljenje da od eurozone imaju sve manje koristi, a sve više štete. Hrvatska će u EU ući u trenutku kad se preispituju odnosi u zajednici europskih naroda. 


   Naša je država na putu u EU morala ispuniti najstrože kriterije u povijesti širenja te zajednice. No, naivno bi bilo vjerovati da se Hrvatska riješila pritisaka i da je s njima gotovo.


Prije bi se moglo reći da su trenutačne pohvale službenom Zagrebu samo zatišje. Realnije je očekivati da će nakon 1. srpnja uslijediti novi pritisci – počevši od Europske komisije i Njemačke – osobito ako Hrvatska, njezino gospodarstvo i javne financije, nastave ići nizbrdo. Komentar Süddeutsche Zeitunga, u tom pogledu, nagovještava ono što dolazi.


više vijesti