Oni koji vjeruju u burze mogli bi zaključiti da svijet definitivno izlazi iz petogodišnje krize, koju su ekonomisti već nazvali Velikom recesijom. Najpoznatiji industrijski indeks dionica u svijetu, Dow Jones, već nekoliko dana stoji na najvišim razinama zabilježenim u povijesti, što znači da je uspio ne samo nadoknaditi sve ono što je izgubio tijekom krize, nego je i preskočio najviše vrijednosti postignute u listopadu 2007. 

  Istina je da su gospodarsku krizu navijestile upravo burze, na kojima su od jeseni 2007. cijene dionica počele dramatično padati. Poznato je da burze mogu biti i prvi vjesnici izaska iz krize. »Jasno je da su tržišta ispred realne ekonomije. No, pitanje je nisu li možda otišla previše unaprijed, nije li to mjehur«, upozorio je još u siječnju Olivier Blanchard, glavni ekonomist MMF-a. Naime, indeksi dionica rastu već od posljednjeg tromjesečja prošle godine, neovisno o tome što su podaci za Ameriku, Europu i Hrvatsku istodobno pokazali kako su njihova gospodarstva tonula u novu recesiju. 

 Blanchard nije jedini koji misli da burze sada ne pokazuju pravo stanje stvari. U prosincu je Banka za međunarodna poravnanja iz Basela javno upozorila da su neki vrijednosni papiri u svijetu precijenjeni. Bank of America u siječnju je upozorio da SAD-u prijeti novi financijski mjehur. Britanski Telegraph je navijestio da će cijene dionica na burzama početkom ove godine doživjeti nezapamćeni uzlet, ali nije prognozirao nikakav uzlet gospodarstva, jer za to nema temelja. 

  Razlozi za najnoviji »burzovni optimizam« puno su prizemniji. Oni koji imaju kapitala odlučili su ga posljednjih mjeseci preseliti iz obveznica u dionice. Prema Telegraphu, koji se poziva na Bank of America, tijekom posljednjih sedam godina investitori u SAD-u prebacili su oko 800 milijarda dolara u državne obveznice. Sada se događa obrnuto. Milijarde dolara svakodnevno se prebacuju u dionice poduzeća, pa njihove cijene na burzama sve više rastu, zbog velike potražnje. 

 Prije krize svi su trčali kupovati dionice, dok se na njima masno zarađivalo. I u Hrvatskoj su mnogi uzimali kredite kako bi došli do dionica Hrvatskog Telekoma. Kad je ta pomama u svijetu dovela do napuhivanja cijena dionica i kad je mjehur puknuo, gotovo svi vlasnici kapitala počeli su trčati za državnim obveznicama. Kako se kriza pojačavala, države su se sve više zaduživale. Državnim obveznicama rasle su kamate i njihovi kupci puno su zarađivali. Međutim, središnje banke u SAD-u, Britaniji i EU, a sada i u Japanu, pokvarile su im posao. Počele su pojačano tiskati novac i tako pomagati državama. Prinosi na obveznice su pali, pa ulagači sada očekuju veću zaradu na dionicama. 

  Kakve će koristi gospodarstvo i mnoštva ljudi imati od te selidbe kapitala iz jednih papira u druge? Korist će biti mala ili nikakva. Ako se napuše novi cjenovni balon i ako pukne, moguće su i štete.