Vlada je iznenada, na početku druge godine mandata, iz ladice izvukla rezervni plan za borbu s krizom. Lani je rekla da plaće i mirovine neće rezati ako ne bude prijeke potrebe. Sad je premijer Zoran Milanović najavio smanjenje plaća u javnom sektoru za 3 posto, uz očuvanje mirovina, čime je aktivirao »plan B«. To nismo željeli, ali Vlada »ne uspijeva pokrenuti gospodarstvo«, objasnio je ministar Slavko Linić. 

   Gospodarstvo nastavlja s padom, a inflacija je u siječnju prešla pet posto. Više nitko ne skriva da članice eurozone i EU ulaze u novi krug krize, pa se i Hrvatskoj smanjuju izgledi da će od 1. srpnja njezin rast pokrenuti netko iz inozemstva. Međutim, Hrvatsku iz krize nema tko izvući ni iznutra. 

   Vlada će zbog najavljenog rebalansa morati rezati investicije. Gospodarski rast Hrvatske najviše ovisi o potrošnji građana, koja čini oko 55 posto bruto domaćeg proizvoda. Građani su lani prosječno imali pet posto manje novca u džepovima, što potvrđuju istraživanja GfK te pad maloprodaje za oko pet posto. Snižavanje plaća u javnom sektoru i skok nezaposlenosti dodatno će stanjiti novčanike, a to će pogoditi ponajprije hrvatska poduzeća i zaposlenike, jer će opet pasti potražnja za njihovim proizvodima i uslugama. 

  Većina je sve siromašnija, a čak i bankama je dobit srezana za 30 posto. Razvoj događaja, međutim, pokazuje da su banke i financijski sektor ipak jedini zaštićeni. Štoviše, politika stroge štednje, koje se latila i hrvatska Vlada, u pozadini neprimjetno dovodi do preraspodjele sve manjeg nacionalnog kolača u korist financijaša. Građanima padaju primanja, ali za kredite i banke moraju davati sve više. Poduzeća također. U državnom proračunu režu se svi izdaci, a rastu jedino izdvajanja za bankare. Država, poduzeća i građani sve više žive i ponašaju se prema potrebama financijskog sektora, koji im prijeti: ako ne budete štedjeli, kamate će biti još veće. Liniću, pak, banke su ovih dana zaprijetile: Ne možeš se danas s nama svađati, a sutra od nas tražiti nove kredite! Od banaka, međutim, ne treba očekivati doprinos gospodarstvu i zapošljavanju. One se razdužuju, pa su u godinu dana svojim majkama u inozemstvo prebacile gotovo četiri milijarde eura, ili osam posto hrvatskoga BDP-a, prema podacima Erste grupe. 

  Položaj ove Vlade pred narodom slabi i zaista je nezavidan. Kad požar zahvaća kuću, treba ga odmah gasiti. Hrvatske vlasti zasad ga gase čašom vode i najavom uvođenja protupožarnog sustava za nekoliko godina. Naime, »strukturne reforme« – kojih se Vlada latila na preporuku banaka, velikih poslodavaca i HNB-a – mogu u gospodarstvu dati pozitivni učinak tek srednjoročno, za pet do deset godina – što je ovih dana u jednom izvješću priznao i HNB. 

   Samo sa »strukturnim reformama«, bez mogućnosti nadzora nad hrvatskim novcem i kapitalom, bez mogućnosti da taj kapital kreiraju ili ga preusmjeravaju za javne potrebe i za poticanje gospodarstva, Vlada i HNB moći će izvoditi samo sitne poteze i gledati kako se požar širi. Paul Krugman je ovih dana rekao kako mjere stroge štednje nigdje nisu urodile plodom, ali je problem u tome što su njihovi zagovornici jako moćni i mogu napraviti još puno štete.