Mnogi su primijetili da kriza Hrvatsku ne napušta, ali se statistička slika o tome kako Hrvati žive malo popravila. To se vidi i iz podataka o egzistencijalnom ljudskom pitanju – zaposlenosti. Svi znaju da broj zaposlenih u Hrvatskoj pada i da je posao sve teže dobiti. No, zbog promjene i usklađivanja statističkih metoda u našoj državi s EU, broj zaposlenih se povećao, a nezaposlenih smanjio. Ispada kao da Hrvatska nije došla u krizu.

   Primjerice, ako je neki građanin dobio otkaz, pa je radi preživljavanja počeo kopati po smeću u potrazi za plastičnim bocama, on se ne smatra nezaposlenim, nego se ubraja u zaposlene. Umirovljenici i studenti koji skupljaju boce i vraćaju ih u trgovinu, također su zaposleni. Prema međunarodnoj, anketnoj metodi zaposlenosti (ILO) – koja je prevladala u EU, a sada i u Hrvatskoj – zaposlenom se smatra svaku osobu koja je u tjednu prije provođenja ankete barem jedan sat radila za naknadu, neovisno o tome je li dobila novac, ili nešto »u naturi«. Umirovljenik ili kućanica koji čuvaju svoje unuke – neovisno o tome rade li to za naknadu ili bez nje – također se statistički ubrajaju u zaposlene, jer obavljaju obiteljski koristan posao.

   Zahvaljujući toj »novoj« metodi, broj zaposlenih u Hrvatskoj u prvoj polovini ove godine povećao se na 1,54 milijuna, što je oko 200 tisuća više nego po »staroj« metodi. Stoga se smanjio i udio nezaposlenih u radno aktivnom stanovništvu. Nezaposlenih sada ima 17,7 posto, a po »staroj« metodi bilo ih je 21,1 posto.

   Drugim riječima, u Hrvatskoj se desetljećima najčešće primjenjivala metoda registrirane zaposlenosti, koja obuhvaća samo one koji imaju »stalan posao« putem ugovora o radu, dok u nezaposlene ubraja samo registrirane u Zavodu za zapošljavanje. Ta metoda nije posve realna, jer mnogi ljudi rade na crno. Međutim, čini se da će »nova« metoda – anketna zaposlenost – izobličiti hrvatsku stvarnost daleko više od »stare«, i to s razlogom.

   Naime, nema izgleda da će se stvari bitno poboljšati, ne samo u Hrvatskoj, nego na cijelom Zapadu. Svjetski gospodarski forum iz Davosa je prije dva tjedna dramatično upozorio kako današnji naraštaj mladih između 25 i 34 godine, kad dođu u zrele godine, neće moći računati na siguran posao poput njihovih očeva i majki. Nezaposlenost od oko 25 posto, tvrdi Larry Summers, bit će normalno stanje – prema međunarodnoj metodi koja u zaposlene ubraja i one koji zarađuju sat vremena tjedno.

   Nevolja je u tome što svjetsko gospodarstvo više neće moći postići visoke stope rasta kao prije krize. Najveći svjetski problem postala je rastuća dohodovna nejednakost među ljudima, a drugi po redu je nezaposlenost, kaže forum svjetske poslovne elite iz Davosa. Od gospodarskog rasta, ako ga bude, većina ljudi – kažu – neće imati puno koristi. Zašto je tome tako, druga je priča, o kojoj Davos izbjegava govoriti, a i većina političara najradije šuti.

   Zapravo, mnogi političari više ni ne obećavaju rast zaposlenosti. Ekonomisti kažu da je za preokret u zapošljavanju potrebno postići rast BDP-a od najmanje dva posto godišnje. To je u Hrvatskoj i većini članica EU teško zamislivo. Stoga je i našim političarima dobro došlo barem privremeno statističko »poboljšanje«. Ako ne možeš popraviti život, možeš sliku.