Uobičajeno je da građani plaćaju poreze razmjerno ekonomskoj snazi. Što su ljudi bogatiji, to im države određuju višu stopu poreza. Novac prikupljen u proračun potom preraspodjeljuju siromašnijima, koji plaćaju niže poreze ili su od njih oslobođeni. Takvim progresivnim porezima uređene države osiguravaju socijalni mir te svim građanima, neovisno o materijalnom statusu, omogućuju školovanje, liječenje ili socijalnu skrb.

  Stoga je iznenađujuće da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, na skupu ekonomista u Opatiji, predložio uvođenje jedinstvene stope poreza, ne samo na dohodak građana nego i na dobit poduzeća, kao i PDV-a. Na takav prijedlog ponukao ga je primjer Slovačke koja je 2004., dok je premijer bio Karamarkov prijatelj Mikulaš Dzurinda, uvela jedinstvenu poreznu stopu od 19 posto na dohodak i dobit, kao i za PDV. Tim je potezom, kaže šef oporbe, Slovačka privukla velike inozemne investicije, pa bi njezin primjer mogla slijediti i Hrvatska.

  Ali jedinstvena porezna stopa (flat tax) kontroverzna je stvar, koja ne mora biti najbolji put. Kad su njemački demokršćani u kampanji predložili uvođenje jedinstvene porezne stope, zamalo su izgubili izbore u rujnu 2005. godine. U utrku protiv kancelara Gerharda Schrödera i SPD-a šefica demokršćana Angela Merkel krenula je s osjetnom nadmoći. No, u jednom trenutku Merkeličin kandidat za ministra financija, Paul Kirchhof, predložio je jedinstveni porez. Njemačka je javnost optužila Merkel da tim prijedlogom podupire bogatije slojeve, jer bi plaćali istu poreznu stopu kao i siromašniji. Popularnost koalicije CDU-CSU dramatično se srušila. Merkel se morala javno ograditi od Kirchhofa i zapaljivog prijedloga, a na izborima je jedva nadoknadila gubitak. Izborila je 35,3 posto glasova, prema 34,2 posto, koliko je dobio SPD. Merkel je postala kancelarka, ali je morala ući u koaliciju sa SPD-om.

  U isto vrijeme, poslodavci i dio ekonomista predložili su da i Hrvatska uvede jedinstvenu stopu. Pola godine nakon spomenutih izbora u Njemačkoj, taj su prijedlog odbacili tadašnji premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić. Sanader je u proljeće 2006. rekao kako nema dokaza da jedinstvena stopa dovodi do gospodarskog prosperiteta, a Mesić je dodao da bi ona produbila nejednakosti u Hrvatskoj i smanjila društvenu koheziju.

  Usporedo s uvođenjem jedinstvene stope, Slovačka je 2004. ušla u EU i privukla golema strana ulaganja, koja su od 2005. do 2009. iznosila 16,6 milijarda dolara, prema Svjetskoj banci. Hrvatska, koja je manja od Slovačke, istodobno je privukla još više, ukupno 19,1 milijardu dolara – iako nije imala kontroverzni porez i nije bila u EU. Štoviše, slovačka vlada je 2012. ukinula jedinstvenu stopu, uvela progresivne poreze na bogate građane te srezala izdvajanja za drugi mirovinski stup s 9 na 4 posto – čime je uvelike riješila prekomjerni proračunski deficit.

  Od početka krize, strane su investicije pale ne samo u Hrvatskoj nego i u Slovačkoj. U objema državama produbile su se nejednakosti. I u Hrvatskoj se proširilo siromaštvo koje članovi Vlade ovih dana nastoje prikriti, dok šef oporbe priprema dolijevanje ulja na vatru – prema savjetu svojih »prijatelja« iz inozemstva.