Vlada bi za godinu dana mogla završiti mandat a da Hrvatsku ne izvede iz krize. Prijeti još jedna godina recesije, na što ukazuju najnoviji podaci o nastavku deflacije. Potrošačke cijene padaju od početka godine, a u rujnu su bile 0,2 posto niže nego lani. Ako se opasna deflacija nastavi, ona će paralelno s politikom proračunske štednje dodatno oboriti hrvatski BDP i povećati dugove. 

Hrvatska narodna banka gleda skrštenih ruku. Njezino vodstvo zviždi dok ulazi u šumu na koju pada mrak, nastojeći odagnati zebnju. Početkom godine HNB je tvrdio da će deflacija nestati nakon ljeta, a sada to očekuje iduće godine. 

Nevolja je što je deflacija već zahvatila gotovo polovinu EU. Prosječni rast potrošačkih cijena u 28 članica EU tijekom rujna spustio se na 0,4 posto, najniže u pet godina. Kad se inflacija spusti ispod jedan posto, počinje »opasna zona«, ocijenio je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, najavljujući »kvantitativno popuštanje«, odnosno ubrizgavanje svježeg novca u posustalo gospodarstvo. 

Deflacija je posljedica golemih dugova i pokušaja razduživanja države, poduzeća i građana, a osobito banaka koje zbog toga stežu kreditne slavine. Kad akteri u gospodarstvu prestanu trošiti očekujući daljnji pad cijena, svi se oni međusobno uvlače u začaranu spiralu deflacije. Pod ruku s politikom štednje, deflacija izaziva neprekidan pad gospodarstva, rast nezaposlenosti i dugova, ali i destabilizaciju demokratskih sustava. 

Da bi osigurali injekciju za rast gospodarstva u idućoj godini, Vlada je počela grepsti po dnu lonca u potrazi za novcem. Ako ga banke i imaju, novac nikako da dođe do gospodarstva. Ministar Maras nastoji aktivirati 800 milijuna kuna na spavajućim računima u bankama. Ministar Lalovac zaziva milijardu kuna iz fondova za gospodarsku suradnju, ali oni se boje rizika. 

Logičnije bi bilo da financijsku injekciju osigura središnja banka. Upozoravajući na pogubnost deflacije, monetarnog fenomena koji je u Europi glavna prijetnja stabilnosti monetarne unije, a koji sada produbljuje i hrvatsku recesiju, ekonomist Dubravko Radošević je u listopadskom izdanju časopisa »Ekonomija« predložio HNB-u da kao cilj postavi podizanje inflacije na dva do tri posto godišnje. To podrazumijeva »kvantitativno popuštanje« HNB-a koje bi oporavilo transmisijski mehanizam i banke potaknulo na obnovu kredita. Radošević traži i stručnu raspravu o opcijama za izlazak iz dugovno-deflacijske krize.