Glavna ekonomska vijest proteklog tjedna bila je neočekivani zastoj njemačkoga gospodarstva, koje je lokomotiva europskoga. Budući da se ostale velike ekonomije, poput Francuske i Italije, već godinama ne izvlače iz stagnacije ili krize, loše vijesti iz Njemačke najvešćuju da cijela Europa pada u novu recesiju, treću po redu od 2008. 

Nijemce je zabrinulo to što se njihova industrijska proizvodnja u kolovozu snizila za četiri posto. Narudžbe poduzećima pale su 5,7 posto, dok se izvoz srozao 5,8 posto u odnosu na srpanj. Zabrinuti su i u SAD-u, Ujedinjenoj Kraljevini i ostalim državama koje bilježe kakav-takav gospodarski rast. Boje se da će Njemačka i njih povući nizbrdo. 

Analitičari kažu da se njemačka lokomotiva hladi zbog prekidanja gospodarskih veza između EU i Rusije. Mnogi upozoravaju da su sankcije prema Rusiji samo povod, okidač. Uzroci, kažu, mnogo su dublji, ali to njemački i europski vladajući krugovi još nerado priznaju. 

Uzroke treba tražiti u pogrešnoj politici EU za izlazak iz krize, koja se provodi pod pritiskom Berlina, a svodi se na štednju i provođenje »interne devalvacije«. To znači sustavno snižavanje državne potrošnje i plaća zaposlenih, kako bi se povećali konkurentnost zemalja i profiti investitora. Takva je politika pomogla Njemačkoj u prošlom desetljeću, ali danas više nigdje ne daje rezultate. Naprotiv, državni dugovi nastavljaju rasti, gospodarstvo posrće, a nezaposlenost je masovna u cijeloj Europi. Sada su se posljedice te politike poput bumeranga počele vraćati u samu Njemačku. 

Njemačke vlasti su u prošlom desetljeću povećavale konkurentnost gospodrstva ponajprije smanjivanjem plaća radnika, koje su vraćene na razinu iz 1990-tih godina. Njemačka poduzeća gubila su kupce kod kuće. Još su se više okrenula izvozu i inozemnim potrošačima. Otkako su i ostale članice EU počele rezati proračune i zakidati radnike, broj kupaca za njemačke proizvode posvuda se smanjio. Gospodarstvo se usporilo u Kini, a s Rusijom se ne smije puno trgovati. Njemačka proizvodnja i izvoz dolaze u krizu. To je posljedica krize potražnje koja je zahvatila cijelu Europu, što se očituje u padanju cijena i pojavi opasne deflacije. 

Berlin je godinama tvrdio da će rezanje državnih proračuna i plaća omogućiti veće profite investitorima, što će potaknuti njihova ulaganja u gospdoarstvo i zapošljavanje. To se izjalovilo. Privatne i javne investicije padaju u cijeloj Europi, a u Njemačkoj su u prošla dva deseteljeća pale s 23 na 17 posto BDP-a. Ni njemački investitori ne slušaju svoju vladu. Ne ulažu kapital u proizvodnju, već u državne obveznice, na burze i u financijske špekulacije, u potrazi za daleko višom zaradom. 

Puzajuća recesija u Njemačkoj nije dobra vijest ni za Hrvatsku. Kriza kod nas traje već barem šest godina. Ako se obnovi recesija u Europi, Hrvatskoj neće svanuti ni iduće godine, do kraja mandata ove Vlade. To je upozorenje vladajućim i oporbenim krugovima da ozbiljno preispitaju svoj pristup rješavanju krize, jer uz politiku štednje ni iduća vlada neće biti uspješnija.