Šef ureda Svjetske banke u Zagrebu, Hongjoo Hahm, jučer na konferenciji za novinare nije više spominjao kritike na račun Vlade, kojoj je prije tjedan dana zamjerio da nema odlučnosti za provođenje reformi potrebnih za izvlačenje Hrvatske iz šestogodišnje krize. Očito, on je svoje rekao Reutersu, pa više nije htio dolijevati ulje na vatru, nakon oštrog odgovora premijera Zorana Milanovića. Hahm je, naprotiv, hvalio Hrvatsku i rekao da će se u nju rado vraćati kad mu istekne mandat.

  Svjetska banka je istodobno podastrla i podatak da Hrvatska za socijalnu zaštitu izdvaja samo 13 posto BDP-a, dok prosjek 28 članica EU iznosi 20 posto. No, Banka nije od Vlade zatražila poravnavanje sa zemljama koje više brinu za siromašne, iako Hrvatska spada među rekordere u EU po udjelu stanovništa ugroženog siromaštvom. Vjerojatnije je da će taj hrvatski postotak Banka gurnuti pod nos drugim državama i tražiti da se prilagode hrvatskom »uzoru«. Za nju je smanjivanje poreza, očito, samorazumljiv i trajan zadatak, iako to razara socijalne države i sigurnost ljudi. To pokazuje i druga jučerašnja poruka Banke – da treba nastaviti reformu tržišta rada, kako bi se poslodavcima smanjile obveze prema radnicima.

  Svjetska banka je bila glasovita po tome što je željela iskorjenjivanje siromaštva u svijetu. Hrvatska joj može biti zahvalna što joj je u 20 godina dala 3,5 milijarde dolara jeftinih kredita. Ali ni ta banka više nije što je nekoć bila. Pretvorila se u instituciju koja je isključivo u službi kapitala i povećanja profita. Kako vidimo, ona polazi od toga da se gospodarsko blagostanje naroda može postići mjerama koje sustavno potiču siromašenje većine ljudi