Međunarodni monetarni fond nanio je udarac Hrvatskoj narodnoj banci, u trenutku kad i bivši guverner Željko Rohatinski tvrdi da HNB nije iskoristio svoje mogućnosti. Dok Rohatinski smatra da HNB može olakšati Vladi teret dugova, misija MMF-a tvrdi da nema dovoljne devizne rezerve i da je tečaj kune precijenjen. 

   Hrvatska javnost navikla je slušati nešto sasvim drugo: da je politika HNB-a u redu, a da je za krizu odgovorna isključivo Vlada. MMF, očito, tako ne misli. Stječe se dojam kako za politiku Banskih dvora ima više razumijevanja nego za HNB. To nije iznenađenje, jer MMF ima cjelovitiji pogled na funkcioniranje ekonomije. On ne podržava isključivo poslodavce, banke i HNB, koji izlaz iz krize vide jedino u kresanju javne i osobne potrošnje te u poboljšavanju poslovne klime. Za razliku od njih, stručnjaci Fonda smatraju da Vlada fiskalnu konsolidaciju mora provoditi uz veliki oprez. Naime, upravo ta proračunska rezanja, uz pojavu deflacije, glavni su razlog koji će Hrvatskoj otežati skori izlazak iz krize. 

   Stoga MMF preporučuje Vladi drukčiji redoslijed poteza. U fiskalnoj konsolidaciji naglasak treba najprije staviti na povećanje proračunskih prihoda, kako bi postupno smanjenje rashoda, za desetak milijarda kuna, imalo što manje negativnih posljedica za rast. MMF predlaže Vladi da dodatne tri milijarde kuna ubere uz pomoć poreza na imovinu, a još oko šest milijardi putem poreza na kamate, širenja osnovice poreza na dohodak i putem ukidanja odbitka na reinvestiranu dobit. 

  MMF je reflektor uperio i prema HNB-u, jer polazi od toga da središnje banke mogu izlaz iz krize potaknuti na brojne načine. Primjerice, mogu vladama pojeftiniti zaduživanje, povećati potražnju, poticati konkurentnost i izvoz putem deprecijacije valute, čime se štite domaća proizvodnja i radna mjesta. No, MMF je svjestan da u Hrvatskoj nailazi na gluhe uši. Hrvatski guverneri, uz potporu svih postava Sabora i Vlade, već nekih 15 godina tvrde da bi šteta za dužnike i banke, zbog deprecijacije, bila znatno veća od koristi za izvoznike i proizvođače. Svima njima je zaštita dužnika i banaka važnija od poticanja proizvodnje i zapošljavanja. Stoga se politika HNB-a, za razliku od drugih središnjih banaka u svijetu, nije mijenjala čak ni i najvećoj krizi. Stoga Hrvatska u izlasku iz krize ima djelomice vezane ruke. 

   Budući da MMF nije sveta krava i da Hrvatska trenutačno nema s njime obvezujući aranžman, jasno je HNB neće poslušati njegove stručnjake. Vodstvo središnje banke tvrdi da je njezina dugogodišnja politika potpuno ispravna i jedino moguća, za male i otvorene zemlje poput Hrvatske. Guverner Boris Vujčić je rekao studentima Ekonomskog fakulteta da naši ekonomisti, koji takvu politiku HNB-a dovode u pitanje, robuju starim shemama i nisu u toku sa zbivanjima u svijetu. 

  Međutim, Vujčić ne smije i stručnjake MMF-a diskvalificirati kao neznalice. Oni vide da je Hrvatska, koja nije prihvatila euro, monetarno suverenija od većine članica EU. Upravo u tome je i najveći problem za HNB. MMF-ovo ubadanje HNB-a, koje traje već nekoliko godina, pokazuje domaćoj javnosti da politika središnje banke nije sveta krava i da može biti drukčija.