Hrvatski političari i središnja banka pretvaraju se kako nigdje u svijetu ne mogu naučiti kako izaći iz krize. Dovoljno je da pogledaju Mađarsku, ne u političkom, već u ekonomskom smislu, gdje je Viktor Orban primijenio dobru praksu Japana, Koreje i SAD-a, pa očekuje rast BDP-a do tri posto, poručio je prije nekoliko dana Nenad Pacek, dugogodišnji direktor londonskog Economist Intelligence Unita, a danas jedan od vodećih konzultanata za zemlje u razvoju, sa sjedištem u Beču.

Kad su se privatnici u Mađarskoj sustegnuli od investicija, mađarska vlada je pokrenula javnu potrošnju i javne radove i tako postigla rast BDP-a, rekao je Pacek. Priznao je da te mjere znače diranje u tečaj kune, što smatra opasnim, jer je većina kredita građana vezana za eure i švicarce. No, zaboravlja se, kaže, da će deflacija također povećati vanjski dug. Mađari su našli lijeka i za tu bankarsku kreditnu zamku tako što je Orban bankama poručio da tu cijenu plate same ili slobodno odu.

HNB bi poput središnjih banaka u Aziji i Americi trebao tiskati novac dok se ne smanji nezaposlenost, a na taj način bi kratkoročno, u 12 mjeseci, pomogao Vladi, tvrdi Pacek. Vlada bi trebala izdati razvojnu obveznicu od barem 300 milijuna kuna, a taj novac usmjeriti za pokretanje industrije i izvoza, kako bi spriječila bijeg mladih iz zemlje. Tu obveznicu ne bi smjele kupiti Erste banka ili Morgan Stanley, već jedino HNB, jer bi ta obveznica bila investicija u hrvatsku budućnost, rekao je Pacek, prema Poslovnom dnevniku.

Pacek nije osamljen, jer slično predlažu i mnogi domaći ekonomisti, da ne spominjemo američkog ekonomista Miltona Friedmana koji je otišao još dalje. Smatrao je da središnja banka tijekom ekonomske krize treba izravno financirati proračunski deficit, kako bi vlada povećala potražnju, a kad kriza prođe novac povlačiti. Ali kod nas je to zabranjeno zakonom o HNB-u, prema modelu Europske središnje banke (ECB). HNB ne smije izravno financirati državni proračun, već Vladine obveznice može kupovati samo posredno, putem tzv. operacija na otvorenom tržištu, što znači od privatnih banaka. Dakle, HNB opskrbljuje banke kunama, ali državu ne smije, jer kad bi to činio, bankari ne bi ništa zaradili. Jadne banke.

Tako su privatne banke u Hrvatskoj i eurozoni dobile monopol na tiskanje, odnosno digitalno umnožavanje novca, pa se i ne treba čuditi što se bankarski sektor tako napuhao. Bilance banaka su 3,5 puta veće od BDP-a Unije, prema izjavi bivšeg poljskog ministra financija.