Guverner HNB-a Boris Vujčić je prozvao Vladu da je pogriješila kad je na početku mandata najavljivala da će državnim investicijama omogućiti gospodarski oporavak Hrvatske. Jedini put za oporavak su privatne investicije, putem stvaranja privlačnijih uvjeta za ulaganja, poučio je guverner Banske dvore. Vladin projekt velikih investicija zaista je podbacio. Međutim, da ih je i pripremila, Vlada ih ne bi mogla financirati putem proračuna, jer mora provoditi štednju i rezanje izdataka kako bi udovoljila zahtjevima Europske komisije. S druge strane, i privatne su investicije podbacile, a odgovornost za to ne snosi samo Vlada, nego i HNB. Guverneru Vujčiću, kao ni njegovom prethodniku, nije polazilo za rukom da potakne banke na veće kreditiranje privatnog sektora, bez čega nema ni privatnih investicija. Vladine investicije su zakazale, ali zakazao je i HNB.

   Ne treba očekivati da će se poboljšavanjem uvjeta za privatno investiranje nešto bitno promijeniti, kako obećava guverner. Mnoge zemlje u svijetu pružaju bolje uvjete od Hrvatske, ali također nemaju investicija u realnu ekonomiju i zapošljavanje. Podinvestirana je čak i Njemačka. Jedini je put za izlazak iz začaranog kruga – u kojem se svi razdužuju (banke, poduzeća i građani), a nitko ne želi trošiti – da država uz financijsku pomoć središnje banke poveća potražnju putem različitih javnih projekata. Ako je Vlada na početku mandata vjerovala da državnom intervencijom može pokrenuti gospodarstvo, bila je u pravu. Na taj način iz krize su izlazile demokratske države Zapada između dva svjetska rata i nakon 1945. godine.

   Međutim, hrvatska država, poput većine članica EU-a, danas ima svezane ruke. Ona ne može, ili ne želi, slobodno upravljati državnim proračunom, ni središnjom bankom. Hrvatskoj su blokirane osnovne poluge za izlazak iz krize – (ekspanzivna) fiskalna i monetarna politika. Fiskalna je pod kontrolom Europske komisije, a monetarnu nadzire »neovisni« HNB. Vlada se pred biračima obvezala na gospodarski napredak i povećanje zaposlenosti. No, prioriteti Komisije i HNB-a su drukčiji. Komisija želi »stabilnost državnih financija«, a HNB »financijsku stabilnost«, slično kao i Europska središnja banka (ECB), po čijem je uzoru HNB i skrojen. Ni Komisija, niti središnja banka nisu u službi pokretanja gospodarstva i zapošljavanja, nego u funkciji zaštite interesa vjerovnika, kapitala i financijskog sektora.