Nije jasno zašto neki Vladini dužnosnici vjeruju da blagi rast industrijske proizvodnje u siječnju može preokrenuti gospodarska kretanja u Hrvatskoj. Ta proizvodnja pada već šest godina, a jedna lasta ne čini proljeće. Štoviše, jučerašnji podatak DZS-a o padu potrošačkih cijena u veljači za 0,6 posto govori nešto sasvim drugo.

Ako su cijene počele padati, to znači da Hrvatska prvi put u modernoj povijesti ulazi u razdoblje deflacije te da se njezina šestogodišnja gospodarska recesija pretvara u nešto gore – depresiju. Deflacija, ako se ukorijeni, imat će gore posljedice od inflacije. Čak i da proizvodnja ove godine nekim čudom zaustavi dugogodišnje fizičko padanje, njezina će se vrijednost će zbog deflacije smanjiti, što će za sobom povući dodatno smanjenje BDP-a i povećanje zaduženosti države.

Možda će vlasti omalovažiti podatak o početku deflacije, pa reći da je nastala zbog rasprodaja uobičajenih za početak godine. No, svaka hrvatska kućanica zna da su »akcijske« prodaje postale stalne. One imaju iste posljedice kao i stvarno sniženje cijena. Tvorničke cijene, prema službenoj statistici, padaju već od ljeta prošle godine. Stanovi se prodaju ispod službenih cijena, a i hotelijeri izdaju sobe s popustima na objavljene cijene.

Zbog pada cijena građani, poduzeća i država mogu zaraditi samo privremeno, dok još imaju novca. Dugoročno svi gube jer deflacija izaziva gospodarski pad, povećanje nezaposlenosti, zaduženosti države i dodatno siromašenje. Cijene ne padaju zato da bi građanima povećale kupovnu moć. Naprotiv, deflacija nastaje kao posljedica smanjene potražnje i kupovne moći. Ona je prirodni rezultat politike proračunske štednje, razduživanja banaka, poduzeća i stanovništva. Nitko se nije uspio udebljati ako si je stalno otkidao od usta. Kad deflacija jednom počne, toj negativnoj spirali nema kraja. Prekinuti je može samo središnja banka tako da u suradnji s državom poveća agregatnu potražnju.

Nevolja je što deflacija prijeti i cijeloj EU, ali je prikrivena povećavanjem PDV-a i drugih poreza. Ako se odbije utjecaj poreza na cijene, podaci Eurostata pokazuju da deflacija vlada već u 23 od 28 članica EU, piše britanski Telegraph. MMF je već nekoliko puta upozorio EU i njezinu središnju banku (ECB) da se hitno aktiviraju kako bi spriječile pad Europe u deflaciju, kakva je u Japanu u posljednja dva desetljeća prouzročila gospodarsku stagnaciju i skok javnog duga na 250 posto BDP-a. Guverner ECB-a, međutim, odvratio je da deflacije još nema i da Europa nije Japan. U Hrvatskoj, pak, središnja banka i Vlada deflaciju čak ni ne uočavaju kao mogućni problem.

Ne može se reći da nismo znali. Još 2011. godine petnaestak domaćih ekonomista svih generacija pod okriljem HAZU-a progozirali su Hrvatskoj deflaciju i depresiju. Zatražili su proračunske poticaje u borbi protiv krize, poticajnu monetarnu i tečajnu politiku. Vladajući politički i ekonomski krugovi ocijenili su njihove prijedloge opasnima za financijsku stabilnost zemlje. Vladajući su očuvali tečaj kune i »financijsku stabilnost«. No, dobili smo stabilno propadanje gospodarstva, države i ljudi. Cijena svih nas sve je niža.