Vlada se kune da ne planira ukidanje drugog mirovinskog stupa. No, već sada je jasno kako Banski dvori neće imati drugog izlaza nego drugi stup što prije poslati u povijest – ako žele prekomjerni proračunski deficit smanjiti ispod tri posto, kako to od njih traži Europska komisija. 

   Sudeći prema jučerašnjim podacima o padu BDP-a potkraj prošle godine, Hrvatska ulazi u novi krug gospodarskog nazadovanja, koje će biti potaknuto upravo politikom proračunske štednje, pod pritiskom Komisije. Proračunu će prihodi iz gospodarstva presušivati. Kako se budu približavali izbori, poličari će morati dodatno rezati plaće i druge rashode u javnom sektoru, ali se neće usuditi. Vlada će prije ili kasnije doći pred zid i posegnuti za novcem iz drugoga stupa. 

   Bruxelles, uostalom, nije precizno propisao Vladi na koji način treba smanjiti deficit, koji ove godine treba biti srezan za 7,8 milijarda kuna. Vlada je odlučila da će samo polovinu tog manjka pokriti rezanjima, jer ona teško prolaze. Ostatak će pokriti novim prihodima, među kojima je prebacivanje »samo« tri milijarde kuna iz drugog mirovinskog stupa, koje se odnose »samo« na zaposlene s beneficiranim stažom. 

  Ali Komisija je ovog tjedna ponovila da Vladi neće priznati jednokratne prihode. Primjerice, prebacivanje novca iz drugog stupa u proračun, ili prodaja državne imovine, privremena su rješenja. Vlada, prema Komisiji, mora naći trajnije prihode za proračunski manjak, da se nakon tri godine ne ponovi. 

   Međutim, mnogi nisu svjesni da u drugom stupu ne leže samo mogući jednokratni prihodi proračuna, nego i trajni. Drugi stup se 12 godina trajno puni zakonskim izdvajanjem doprinosa od pet posto iz plaća zaposlenih, što iznosi oko pet milijarda kuna godišnje. Zahvaljujući tome, u drugom se stupu u 12 godina uštedilo »jednokratnih« 58 milijarda kuna, koje se dijelom mogu vratiti u proračun. No, u proračun se može preusmjeriti i »trajni« doprinos od pet posto. 

   Što više Komisija bude pritiskala Vladu da nađe trajnije rješenje za deficit, to je vjerojatnije da se Vlada – kako se situacija bude pogoršavala – neće zadovoljiti izvlačenjem »sitnih« iznosa ušteđevine iz drugoga stupa, nego će ići na njegovo potpuno ukidanje. Ako doprinos od pet posto oduzme drugome stupu i vrati ga u proračun, namaknut će dodatnih pet milijarda kuna godišnje – kao kontinuirani prihod. Tako može zadovoljiti kriterije Komisije. Ako to ne učini sadašnja vlada, vjerojatno će sljedeća. 

  Europska komisija ne može se protiviti ukidanju drugoga stupa, jer njegovo uvođenje ona nikad nije ni nametala članicama EU. Ukidanju se neće protiviti ni MMF, jer to nije njegov projekt, nego eksperiment Svjetske banke, kojeg je (neuspješno) provodila manja skupina tranzicijskih zemalja. Njemačka, Italija, Francuska ili SAD neće ustati u obranu drugog mirovinskog stupa, jer ga nikad nisu ni uvodile. Pitanje je hoće li prosvjedovati i Svjetska banka. U izvješću od 21. veljače, Svjetska banka primjećuje da su neke zemlje odustale od drugog stupa, pod pritiskom proračunskih problema. No, Banka ni od koga ne zahtijeva vraćanje drugoga stupa, nego predlaže tranzicijskim državama da za održivost mirovinskih sustava nađu »pristup koji je naprikladniji za svaku zemlju«.