Često čujemo poruku Hrvatskoj da se treba što više popeti na ljestvicama svjetske konkurentnosti jer će tako privući investitore i podići gospodarstvo. Ta je tvrdnja oduvijek bila pomalo šuplja, što se pokazuje i na slučaju Finske.

Ona je godinama četvrta na ljestvici Svjetskog gospodarskog foruma, ali to je nije spasilo od višegodišnjeg ekonomskog nazadovanja. Dok je gotovo cijela Unija, uključujući Hrvatsku, počela izlaziti iz recesije, Finska bilježi gospodarski pad od 0,6 posto.

Finska je uzorna zemlja. Nije rastrošna i nedisciplinirana, nije tehnološki zaostala i korumpirana, već ima najbolje školstvo u svijetu, vrhunske stručnjake i zavidnu suradnju između znanosti i gospodarstva. Ostvarili su sve što Hrvatska želi, ali to im više ne pomaže.

Dio finskih ekonomskih problema nastao je zbog nazadovanja Nokije i zbog sankcija prema Rusiji. No, i druge države imaju svoje specifične probleme, ali lakše izlaze iz krize.  

Finski su stručnjaci zaključili da je glavni uzrok njihova zaostajanja to što su prihvatili euro. Kao dokaz uzimaju Švedsku koja se rukama i nogama odupire uvođenju eura. Kad je Švedsku pogodila kriza, mogla je izgubljenu konkurentnost vratiti jednim potezom – devalvacijom nacionalne valute. Finska to ne može.

Dok je švedsko gospodarstvo danas 8 posto jače nego prije krize, finsko je slabije 6 posto i posustaje. Štoviše, građani su pokrenuli peticiju za izlazak zemlje iz eurozone i povratak finske marke, o čemu će parlament raspravljati za nekoliko mjeseci. Zasad se ne očekuje izlazak, ali je znakovito da prvi put od osnutka eura neka država pokreće postupak za njegovo odbacivanje. Finci su zaključili da tuđa valuta blokira njihovu konkurentnost i razvoj. Istina, vraćanje finske marke stajalo bi ih oko 20 milijardi eura, ali nakon nekog vremena to bi se isplatilo kroz rast gospodarstva, tvrde njihovi ekonomisti.

Hrvatska nije prihvatila euro, ali već 20 godina vrijednost kune razmjerno čvrsto veže uz njemačku marku, a potom uz euro. Hrvatska se ponaša kao da je već članica eurozone, uočio je Hans-Werner Sinn, šef bavarskog instituta IFO, kad je u ožujku posjetio Hrvatsku. Da bi zemlje vratile izgubljenu konkurentnost, rekao je, postoje dva načina: devalvacija valute, ili interna devalvacija koja se provodi kroz smanjenje plaća i javne potrošnje. Finskim vlastima je ostala samo interna devalvacija, zbog čega sada ulaze u sukob sa sindikatima.

Hrvatske stranke, pak, ovih dana pregovaraju o sastavljanju vlade i najavljuju stotine manjih reformi koje bi gospodarstvu trebale konkurentnost vratiti kroz internu devalvaciju, a ne deprecijaciju kune. Mi ćemo raditi po uzoru na Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal i Finsku koji su zarobljeni eurom, a ne po uzoru na Mađarsku, Poljsku, Češku, Rumunjsku, Švedsku ili Britaniju, koje redovito slabe vlastite valute i bilježe natprosječne gospodarske rezultate u EU.

Svi znamo da je deprecijacija kune mučan potez, jer bi izazvao vrlo bolne posljedice, barem u prvo vrijeme. Stoga hrvatski političari i HNB izbjegavaju taj potez. No, slučaj Finske pokazuje da se više ne bismo trebali obmanjivati. Gospodarstvo nije moguće pokrenuti stotinama sitnih reformi, a tečajnu i monetarnu politiku ostaviti netaknutom.