Čini se da je Butković, osim što je najdugovječniji ministar u Plenkovićevoj Vladi, doista i među uspješnijim ministrima
Europska komisija odobrila je jučer, prema pravilima EU-a o državnim potporama, hrvatski plan za produljenje koncesijskog ugovora između Hrvatske i tvrtke Bina-Istra za upravljanje i proširenje Istarskog ipsilona, 145 km duge autoceste koja povezuje Istru s ostatkom Hrvatske. Komisija je ispitala plan u skladu s pravilima EU-a o državnoj potpori, a temelj je osiguranje sigurnosti autoceste i smanjenje prometnih gužvi. Štoviše, EK je zaključio da je mjera proporcionalna jer Bina-Istra neće dobiti prekomjernu naknadu te neće narušiti tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama, objavljeno je jučer iz Komisije. Radi se, naravno, o produljenju koncesije čak do 2041. godine, kako bi Bina-Istra mogla izvesti dodatne radove vrijedne 204 milijuna eura. Riječ je o onome što i sami vidimo vozeći se prema Istri – izgradnji drugog kolnika između tunela Učka i čvora Matulji, na sjeveroistočnom dijelu autoceste, i dovršetku drugog kolnika sjeverozapadnog kraka.
U prijevodu, od ljeta će novi tunel biti probijen, a onda kreće i puni profil prema Matuljima. Kako kaže ministar prometa Oleg Butković, »dovršetak Istarskog ipsilona je iznimno velik i značajan projekt, ne samo za sigurnost prometa i bolju povezanost Istre već i za ukupna ulaganja u prometnu infrastrukturu ovog dijela Hrvatske, jer kada uzmete u obzir ovaj projekt pa završen čvor Rogovići – Lindarski Križ, obilaznicu Buzeta, nove vlakove koji će doći na istarski poluotok, uz sve ono što se danas radi na riječkom području koje je veliko gradilište, to je snažni investicijski ciklus usmjeren na ovaj dio Hrvatske s kojim nastavljamo dalje, kako u Istri i riječkom području tako i na razini cijele države«.
I doista, u sektoru prometa, pa čak i željeznice, odvijaju se ogromni infrastrukturni projekti, kakvi se ne pamte još od gradnje autocesta u vijeme Vlade Ivice Račana i Radimira Čačića. Dakle, u pitanju je punih 20 godina otkako se zadnji put toliko gradilo, posebno na području PGŽ-a i Istre. Naravno, ne treba zaboraviti da je Ipsilon prometnica koja »servisira« čak 30 posto turističkog prometa Hrvatske, i kao takav je jedan od ključnih prometnih pravaca uopće. Vjerojatno nitko sretniji od Butkovića da se namaknu sredstva i za još dva lokalno važna projekta – Žutu Lokvu i spoj prema Sloveniji, odnosno Trstu, ali to su i skupi i zahtjevni projekti za koje se Hrvatska još mora boriti na razinama EU-a i međudržavnih odnosa.
No, čini se da je Butković, osim što je najdugovječniji ministar u Plenkovićevoj Vladi, doista i među uspješnijim ministrima. Ako ga hvali jedan Vojko Obersnel, veliki SDP-ov političar starog kova, onda mora da nešto zbilja radi dobro. A Obersnel je za njega prošli tjedan izjavio kako bi Vladi, doduše, dao lošu ocjenu, ali neće jer ima »ministra Olega Butkovića, koji doista radi na nacionalnim prometnim projektima koji pozicioniraju Rijeku ondje gdje je trebala biti već davno, u mnogim prošlim ciklusima HDZ-ove vlasti«. Eto što živ čovjek doživi: dok su nekad Obersnel i njegovi SDP-ovci pisali Vladi razglednice Rijeke i blokirali prometnice nezadovoljni dinamikom cestogradnje, sad hvale HDZ-ovog ministra prometa, koji ima sluha za riječke teme i probleme. Da je malo takve konstruktivnosti, ili objektivnosti, općenito kod SDP-a ili na Pantovčaku, možda bi ovo bila jedna mirna država u kojoj vlast radi najbolje što zna, a oporba konstruktivno komentira umjesto da ruši na izborima potvrđenu vlast. Bilo bi manje nervoze, a više rada, ali Hrvatska prečesto nije takva zemlja.
U svakom slučaju, istina je da se prometni projekti odvijaju po planu i da Hrvatska, nakon Pelješkog mosta prošle godine, završava još neke više nego kapitalne projekte u tom resoru. Pritom pretežita politička opredijeljenost neke regije napokon prestaje biti tema – nekad HDZ baš nije volio ulagati ondje gdje nema svoju lokalnu vlast, a čini se da se to sad mijenja, i ipak objektivizira. Osim ako motiv doista nije i politički – možda nakon slabljenja IDS-a i SDP-a zaista HDZ želi pokušati politički napredovati i u Istri, jednako kao što će pokušati nakon 25 godina vratiti i vlast u Zagrebu, kako je to upravo najavio Andrej Plenković. U svakom slučaju, ovakvi veliki projekti poput Istarskog ipsilona u tome im sigurno neće odmoći.
Tihana Tomičić
Ipsilon – ostvareno
Tihana Tomičić
04. veljača 2023 14:48
Foto: M. LEVAK
Čini se da je Butković, osim što je najdugovječniji ministar u Plenkovićevoj Vladi, doista i među uspješnijim ministrima
Europska komisija odobrila je jučer, prema pravilima EU-a o državnim potporama, hrvatski plan za produljenje koncesijskog ugovora između Hrvatske i tvrtke Bina-Istra za upravljanje i proširenje Istarskog ipsilona, 145 km duge autoceste koja povezuje Istru s ostatkom Hrvatske. Komisija je ispitala plan u skladu s pravilima EU-a o državnoj potpori, a temelj je osiguranje sigurnosti autoceste i smanjenje prometnih gužvi. Štoviše, EK je zaključio da je mjera proporcionalna jer Bina-Istra neće dobiti prekomjernu naknadu te neće narušiti tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama, objavljeno je jučer iz Komisije. Radi se, naravno, o produljenju koncesije čak do 2041. godine, kako bi Bina-Istra mogla izvesti dodatne radove vrijedne 204 milijuna eura. Riječ je o onome što i sami vidimo vozeći se prema Istri – izgradnji drugog kolnika između tunela Učka i čvora Matulji, na sjeveroistočnom dijelu autoceste, i dovršetku drugog kolnika sjeverozapadnog kraka.
U prijevodu, od ljeta će novi tunel biti probijen, a onda kreće i puni profil prema Matuljima. Kako kaže ministar prometa Oleg Butković, »dovršetak Istarskog ipsilona je iznimno velik i značajan projekt, ne samo za sigurnost prometa i bolju povezanost Istre već i za ukupna ulaganja u prometnu infrastrukturu ovog dijela Hrvatske, jer kada uzmete u obzir ovaj projekt pa završen čvor Rogovići – Lindarski Križ, obilaznicu Buzeta, nove vlakove koji će doći na istarski poluotok, uz sve ono što se danas radi na riječkom području koje je veliko gradilište, to je snažni investicijski ciklus usmjeren na ovaj dio Hrvatske s kojim nastavljamo dalje, kako u Istri i riječkom području tako i na razini cijele države«.
I doista, u sektoru prometa, pa čak i željeznice, odvijaju se ogromni infrastrukturni projekti, kakvi se ne pamte još od gradnje autocesta u vijeme Vlade Ivice Račana i Radimira Čačića. Dakle, u pitanju je punih 20 godina otkako se zadnji put toliko gradilo, posebno na području PGŽ-a i Istre. Naravno, ne treba zaboraviti da je Ipsilon prometnica koja »servisira« čak 30 posto turističkog prometa Hrvatske, i kao takav je jedan od ključnih prometnih pravaca uopće. Vjerojatno nitko sretniji od Butkovića da se namaknu sredstva i za još dva lokalno važna projekta – Žutu Lokvu i spoj prema Sloveniji, odnosno Trstu, ali to su i skupi i zahtjevni projekti za koje se Hrvatska još mora boriti na razinama EU-a i međudržavnih odnosa.
No, čini se da je Butković, osim što je najdugovječniji ministar u Plenkovićevoj Vladi, doista i među uspješnijim ministrima. Ako ga hvali jedan Vojko Obersnel, veliki SDP-ov političar starog kova, onda mora da nešto zbilja radi dobro. A Obersnel je za njega prošli tjedan izjavio kako bi Vladi, doduše, dao lošu ocjenu, ali neće jer ima »ministra Olega Butkovića, koji doista radi na nacionalnim prometnim projektima koji pozicioniraju Rijeku ondje gdje je trebala biti već davno, u mnogim prošlim ciklusima HDZ-ove vlasti«. Eto što živ čovjek doživi: dok su nekad Obersnel i njegovi SDP-ovci pisali Vladi razglednice Rijeke i blokirali prometnice nezadovoljni dinamikom cestogradnje, sad hvale HDZ-ovog ministra prometa, koji ima sluha za riječke teme i probleme. Da je malo takve konstruktivnosti, ili objektivnosti, općenito kod SDP-a ili na Pantovčaku, možda bi ovo bila jedna mirna država u kojoj vlast radi najbolje što zna, a oporba konstruktivno komentira umjesto da ruši na izborima potvrđenu vlast. Bilo bi manje nervoze, a više rada, ali Hrvatska prečesto nije takva zemlja.
U svakom slučaju, istina je da se prometni projekti odvijaju po planu i da Hrvatska, nakon Pelješkog mosta prošle godine, završava još neke više nego kapitalne projekte u tom resoru. Pritom pretežita politička opredijeljenost neke regije napokon prestaje biti tema – nekad HDZ baš nije volio ulagati ondje gdje nema svoju lokalnu vlast, a čini se da se to sad mijenja, i ipak objektivizira. Osim ako motiv doista nije i politički – možda nakon slabljenja IDS-a i SDP-a zaista HDZ želi pokušati politički napredovati i u Istri, jednako kao što će pokušati nakon 25 godina vratiti i vlast u Zagrebu, kako je to upravo najavio Andrej Plenković. U svakom slučaju, ovakvi veliki projekti poput Istarskog ipsilona u tome im sigurno neće odmoći.