Građani su posvuda zabrinuti zbog rastuće inflacije koja im jede plaće, mirovine, ušteđevine te snižava kupovnu moć. U Hrvatskoj je u studenome porasla na 4,8 posto, u eurozoni na 4,9, a u Sjedinjenim Državama – gdje je skočila na 6,8 posto – već se pretvorila u glavno političko pitanje, jer visoke cijene potkopavaju popularnost predsjednika Joe Bidena. Slična se sudbina vjerojatno piše i ostalim vladama po svijetu.

Stvar je u tome što je većina vlada i ekonomista vjerovala da je rast cijena privremen. Zajedno s centralnim bankama političari su ljetos govorili da će se cijene početi smirivati do kraja godine. No, rasle su sve više. Sada govore da će se smiriti u prvoj polovini sljedeće godine, ali ni to nije izvjesno.
Stoga je u prošlom tjednu uslijedio zaokret u cijelom svijetu, jer su najutjecajnije središnje banke – američki Fed, Europska centralna banka i mnoge ostale – priznale da inflacija nije privremena stvar.

Krenule su i korak dalje. Najavile su postupno zatvaranje financijskih slavina, prestanak izvanrednog tiskanja novca. Time žele smiriti cijene, ali su s druge strane najavile rast kamata, koje se sada kreću oko nule.

Posve je logično da su centralne banke najavile kraj monetarnog popuštanja, počevši od iduće godine. Od početka pandemije natiskale su oko 32 bilijuna (32.000 milijardi) dolara kako bi spriječile da zastoj gospodarstva ne izazove bankrote banaka, država i poduzeća te masovnu nezaposlenost. Sada kada se gospodarstvo posvuda živo oporavlja, uz brzi rast cijena, vrijeme je za monetarno stezanje, za normalizaciju politike.

Međutim, ta je najava centralnih banaka izazvala šok na burzama, koje su proteklog tjedna počele padati od Amerike do Azije. Ulagači znaju da će postupno povećavanje kamata – koje se iduće godine u SAD-u očekuje u tri navrata – označiti kraj dugogodišnjeg banketa na burzama. Kapital već sada najavljuje bijeg iz dionica u druge vrste imovine.

Pad dionica na burzama nije jedina opasnost. Više kamate mogu potaknuti krizu u cijelom financijskom sektoru. Nevolja je u tome što su se države u svijetu od početka pandemije strašno zadužile, nakon što su iz svojih proračuna izdvojile više od 10 bilijuna dolara za spas gospodarstva od propasti. Ako kamate porastu, brojne će države morati više izdvajati za otplatu dugova, pa postoji rizik od izbijanja dužničkih kriza. To može pogoditi ne samo visoko zadužene zemlje, nego i mnoga poduzeća. Mogući rast nenaplativih kredita pogodio bi i banke. U Europi se dužničke krize ne očekuju, jer Europska centralna banka najavljuje da kamate neće podizati još barem godinu dana, ali krize su moguće u zemljama u razvoju koje imaju dugove u dolarima.

Očito, normalizacija u gospodarstvu i radu centralnih banaka ne otklanja neizvjesnosti za razvoj događaja iduće godine. Većina ekonomista vjeruje u nastavak oporavka gospodarstva i u 2022. godini. Međutim, financijski stručnjaci potpuno se razilaze oko mogućih posljedica rasta kamata na financijski sustav. Neke od najvećih banaka na Wall Streetu vjeruju da će se inflacija smiriti, a burze nastaviti s rastom. Neke očekuju posve suprotno, dok se Deutsche Bank boji mogućeg potresa na burzama i izbijanja ekonomske recesije. Svaka kriza u financijskom sustavu, kako je poznato, prelijeva se u gospodarstvo, što je poznato i iz 2008. godine.

Sve te nepoznanice saželo je američko Vijeće za nadzor financijske stabilnosti na čelu s ministricom financija Janet Yellen. Ovih je dana upozorilo da su rizici za financijsku stabilnost SAD-a i svijeta veći nego prije pandemije. Uz rastuće dugove, financijski sustav mogu uzdrmati nove klimatske katastrofe te neizvjesni tijek pandemije. Ukratko, daljnji rast cijena u sljedećoj godini nije najgora stvar koja nam se može dogoditi. Nadajmo se nastavku oporavka gospodarstva, ali imajmo na umu da nitko u svijetu ne zna kakvo ga iznenađenje čeka iza ugla.