Milijarder i investitor Warren Buffett privukao je golemu medijsku pozornost na godišnjoj skupštini dioničara svoje tvrtke Berkshire Hathaway u svibnju 2024. godine kada je, uspoređujući razvoj umjetne inteligencije s atomskom bombom, izjavio: »Kada pustite duha iz boce, on može učiniti užasne stvari… Umjetna inteligencija je donekle slična. Pustili smo duha iz boce i to me jako brine.«

Na upozoravajuću izjavu jednog milijardera, odmah se nadovezao drugi, ali u cilju ublažavanja Buffetovog proročanstva. Riječ je, naravno, o Elonu Musku koji je izvrnuo riječi o duhu iz boce kazavši da se čovječanstvo kreće prema situaciji s »čarobnim duhom«

. Pojasnio je da, ako imate duha koji vam može ispuniti bilo koju želju, opasnost leži u tome što ćete poželjeti, jer nas povijesne bajke uče da se te želje često obiju o glavu, a pri tom se postavlja i filozofsko pitanje – ako će nam umjetna inteligencija ispunjavati sve naše želje, kako će ljudi pronaći smisao života?

No, Musk je pri tom ublažio jednu svoju raniju izjavu o umjetnoj inteligenciji koja je bila puno mračnija od »duha iz boce«, koju je izgovorio na tehnološkoj konferenciji MIT-a prije 12 godina, kada je rekao: »Razvojem umjetne inteligencije mi zapravo prizivamo demona!«

Takvu izjavu, dakle, nisu dali ni crkveni oci ni teolozi, nego milijarder koji radi na spajanju ljudskog mozga s internetom, zbog čega mu se sustav satelita i zove Neurolink (u slobodnom prijevodu: živčana veza).

No, Musk se nije zaustavio na demonima, otišao je korak dalje. U svojim recentnim nastupima (pun ih je YouTube), Musk često napominje da ljudi u odnosu na umjetnu inteligenciju postaju poput čimpanza u odnosu na ljude – gubimo kontrolu, a naša je biološka uloga bila tek da poslužimo kao »digitalni pokretač« za višu, digitalnu inteligenciju.

U nedavnom intervjuu za The Economist, Musk predviđa da će umjetna inteligencija nadmašiti ljudsku inteligenciju do 2031. godine, a da će čovječanstvo izgubiti kontrolu nad UI-jem do 2036. godine.

Kao dobar Muskov prijatelj, američki predsjednik Donald Trump je uzeo za ozbiljno takve procjene i sada forsira donošenje »Nacionalnog zakonodavnog okvira za UI« koji ide u smjeru zaštite umjetne inteligencije, a ne čovjeka.

Za razliku od pristupa bivše Bidenove administracije, Trump je potpisao uredbu koja ukida obvezne sigurnosne procjene i kibernetička testiranja prije puštanja modela umjetne inteligencije u javnost.

Umjesto toga, Trump uvodi dobrovoljni okvir u kojem tvrtke mogu (a i ne moraju) dati vladi svoje najnaprednije modele na pregled 30 dana prije lansiranja kako bi se procijenili rizici za nacionalnu sigurnost, a takva strategija opravdava se strahom od tehnološkog zaostajanja za Kinom, odnosno kako bi se američko intelektualno vlasništvo zaštitilo od kineske krađe.

Europska unija, s druge strane, ima drugačiji pristup koji je znatno restriktivniji od američkog – dok Sjedinjene Države na umjetnu inteligenciju gledaju prvenstveno kao na priliku za gospodarski rast i tehnološku nadmoć, EU na umjetnu inteligenciju gleda kao na potencijalnu prijetnju temeljnim ljudskim pravima i demokraciji! EU pri tom koristi i takozvano načelo opreza kojim se pravila uvode prije nego što se tehnologija u potpunosti razvije. I nanese štetu.

No, nakon incidenta s agentom umjetne inteligencije, odnosno programom koji se oteo kontroli, Trump je okrenuo priču i sada želi jači nadzor nad umjetnom inteligencijom koja je već dosegla tzv. singularnost (a planiralo se da će je dostići 2030.) odnosno sposobnost da samu sebe unaprjeđuje, za što joj uopće nije potreban čovjek. Dapače, samo joj smeta.

Iako i sami tvorci umjetne inteligencije priznaju da ne znaju što su stvorili, diljem svijeta se svejedno grade podatkovni centri i tvornice umjetne inteligencije bez ikakve studije utjecaja na okoliš i valja podsjetiti da je prvi put u povijesti čovječanstva riječ o postrojenjima koja neće služiti čovjeku. Nego duhovima iz boce i demonima. Igramo se vatrom, trebali bismo pod hitno usporiti.