Hotelijeri, ugostitelji i trgovci su toliko puta prozivani u javnosti kao najveći generatori inflacije da nam ih je na trenutke žao. Za inflaciju u cijeloj pretprošloj i prošloj godini su najveći krivci, no odnedavno je za rast cijena dijelom odgovorna država, i lokalna i središnja, a pitanje je samo koja je više od te dvije države podgrijala inflaciju. Sve je eskaliralo početkom ove godine, kada su krenula od države najavljena poskupljenja koja prosječan građanin ne stigne ni pobrojati – komunalne naknade, odvoz otpada, vodoopskrba, domovi za starije, porez na nekretnine… Sve odreda poskupljenja koja dolaze iz sektora lokalne države.

Enormna poskupljenja komunalnih naknada, koja u nekim gradovima idu i do 265 posto, gradonačelnici uglavnom opravdavaju ukidanjem prireza, zbog čega su im proračuni ostali bez sredstava za održavanje grada. Riječka gradonačelnica Iva Rinčić poskupljenje je, podsjetimo, opravdala time što se komunalne naknade nisu povećavale od 2022. godine, dok su istodobno porasli troškovi pa je odluka, kaže, bila neizbježna.

Poskupljenja su došla i iz središnje države ili nekadašnjih državnih monopola ako hoćete, poput državnog zdravstvenog osiguravajućeg društva koje je povećalo cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja, ili državne pošte koja je usluge poskupjela još u prosincu, ili pravosuđa gdje nas zbog najavljenog poskupljenja sudskih pristojbi tek očekuje udar na novčanike, ili obveznog tehničkog pregleda u kojem je država jednostrano podigla naknadu za korištenje javnih cesta, ili trošarina na cigarete koje su veće za 20 centi po paketiću, ili računa za struju zbog smanjivanja subvencija… Opet sve odreda poskupljenja u aranžmanu države.

I pored sve sile »državnih« poskupljenja koja su nas zapljusnula, ministar financija Tomislav Ćorić je dežurne krivce opet pronašao u hotelijerima i ugostiteljima, iako je prije mjesec dana iskreno priznao da dio poskupljenja dolazi iz komunalnih naknada na koje »Vlada nema ingerencije«. Što se hotelijera i ugostitelja tiče, nadamo se da su naučili lekciju iz lanjskog podbačajja sezone kada smo usred ljeta imali pad broja noćenja jer smo s cijenama rastjerali goste. Konačno, pod sektor usluga ne spadaju samo hoteli i restorani, nego i poslovanje nekretninama, popravci motornih vozila, telekomunikacije, računalno programiranje, proizvodnja filmova, izdavačke djelatnosti, putničke i zaštitarske agencije, leasing… Uglavnom puno toga, a ne samo hoteli, kafići i restorani koje političari baš vole okrivljavati kao jedine krivce za inflaciju cijena usluga.

S obzirom na najnovije geopolitičke napetosti uzrokovane napadom SAD-a i Izraela na Iran, cijene u restoranima mogle bi nam biti najmanji problem jer bi ih mogle zasjeniti cijene nafte koje su već počele rasti, a ako ovako nastave, moglo bi doći do rasta inflacije u cijelom svijetu pa tako i kod nas. Posebno zabrinjava rast cijene dizela na svjetskim tržištima za 20-ak posto u samo nekoliko dana, a ako poskupi gorivo koje se koristi u transportu proizvoda, nova spirala inflacije je zajamčena jer će se povišene cijene transporta preliti na cijenu proizvoda koju plaća potrošač. Čak i u Europskoj centralnoj banci procjenjuju da bi inflacija u eurozoni mogla zamjetno ubrzati, a gospodarstvo usporiti ako rat na Bliskom istoku potraje pa je sve izglednije da ni ove godine nećemo dostići razinu inflacije od dva posto.

No, pored rasta cijena usluga i nafte, nas u Hrvatskoj posebno bi trebao zabrinuti trend ponovnog rasta cijena hrane. Cijene hrane zadnjih godina nisu pale, nego od prošlog ljeta usporavaju, da bi u veljači rast cijena ponovo ubrzao, na što je u komentaru inflacije upozorila i Hrvatska narodna banka. Da bi cijene hrane opet mogle ubrzati signaliziralo je i Hrvatsko društvo za zaštitu potrošača koje je još sredinom veljače upozorilo na poskupljenje »košarice za preživljavanje«, koja obuhvaća samo najosnovnije životne potrepštine, za oko dva posto. Ako situacija s Iranom eskalira, ugostitelji i njihove cijene bit će nam najmanji problem.