Uvodnik

Hrvatska treba spremna dočekati kraj epidemije

Zlatko Crnčec

Testiranje / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Testiranje / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Svaki dodatni dan ove nove normalnosti košta Hrvatsku milijune kuna. Kako onih koje poluparalizirano gospodarstvo nije uspjelo stvoriti, tako i onih postojećih koji umjesto u školstvo, zdravstvo ili investicije, idu na golo saniranje problema koje je ova kriza proizvela. Možda nas, što se tiče toga, i sreća konačno jednom pomazi

placeholder


Na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Plenković najavio je da će Vlada do kraja godine osigurati još dodatnih 800 milijuna kuna za pomoć gospodarstvu. Manja je to svota od one koja je u drugom tromjesečju ubačena u zamrznute tvrtke kojima je normalno poslovanje prekinula epidemija korone. Bio je to u Hrvatskoj povijesti nezapamćeni slučaj da je Vlada svojom izravnom intervencijom upumpala milijarde kuna u gotovo potpuno blokirano gospodarstvo.


Nakon toga turistička je sezona započela prilično skromno, ali se negdje krajem srpnja, posebno na sjevernom Jadranu i u Istri, na trenutak uzdigla jako blizu prošlogodišnjih brojki. Činilo se na trenutak da se radilo o nekakvom »deus ex machina«, da bi nas zadnja trećina turističke sezone mogla povući nagore. I da bi se one crne prognoze s početka proljeća mogle pokazati netočnim. Međutim, kako je sredinom kolovoza naizgled pobijeđena korona počela uzvraćati udarac, a turisti odlaziti iz Hrvatske, što po napucima svojih Vlada što na vlastitu inicijativu, tako se počeo vraćati i pesimizam.


Iako je na proljeće možda i izgledalo da će kriza prestati s dolaskom toplih dana, odnosno da će korona tada poput njene rođakinje gripe nestati barem do jeseni, to se nije dogodilo. Pa je Vlada bila prisiljena ponovo intervenirati. Paket je sada ipak financijski lakši nego onaj prije ljeta jer se dogodio i turizam, a gospodarstvo ipak kako-tako funkcionira. Daleko od onog intenziteta kakav je bio još u veljači ove godine, ali ipak nije u »lockdownu«. A više neće ni biti, jer si ga ni Hrvatska ni ostatak svijeta više ne mogu priuštiti. U tom je smislu neki dan govorila i njemačka kancelarka Angela Merkel. Svijet naprosto mora funkcionirati. A na vladama je da svojim intervencijama podmazuju zablokirane dijelove svojih ekonomija. I to je svojom jučerašnjom odlukom napravila i hrvatska Vlada. Pronađen je način da se ubaci do kraja godine 800 milijuna kuna za očuvanje zaposlenosti, održavanje likvidnosti, posebno onih djelatnosti koje su bile najjače pogođene proljetnim mjerama, kao i onima čiji poslovanje pandemija najviše ugrožava.




Na Vladi je sada velika odgovornost da se sav taj novac utroši za ono za što je i namijenjen. Za saniranje šteta od korone, a ne za krpanje dubioza nastalih lošim poslovanjem prije njenog nailaska. Ne bi se smjelo nikako dogoditi da se država zadužuje i uništava prije korone solidan omjer duga u BDP-u, da bi se sada netko okoristio i pokrpao si financijske rupe s kojima korona nema ama baš nikakve veze.
Osim toga, neki će novci zaista doći i iz Europe. Kao prvo, Vlada bi trebala poduzeti da ih dođe što više. Ugovoreno je preko 90 posto iz dosadašnje omotnice, ali je krajnja realizacija bila nešto slabija. Nešto preko 36 posto. Prijašnja je Vlada ubrzala povlačenje europskih sredstava, a od ove se očekuje da tu bude još efikasnija. Kako zasad izgleda, stvari se zaista kreću nabolje u tom smislu, i sljedećih bi godina ta sredstva mogla pomoći ne samo da se saniraju posljedice epidemije na gospodarstvo, već i da se postave temelji nekakvog novog hrvatskog gospodarskog sustava. Takvog u kojem se konačno više isplati proizvoditi i izvoziti, nego trgovati i uvoziti. I da se usput naprave ključne investicije u infrastrukturu koja bi omogućila da Hrvatska nakon prestanka epidemije, valjda ćemo dočekati i taj dan, krene prema gore brže nego što smo to napravili nakon svjetske financijske krize iz 2008. Tada smo, naime, bili zadnja europska zemlja koja je izašla iz recesije. To si još jednom ne bismo smjeli priuštiti. Niti si to, uostalom, možemo dopustiti.


Ishod cijelog projekta ponajviše će ipak ovisiti o tome kada će se konačno u uporabu staviti djelotvorno i sigurno cjepivo protiv korone. Za nadati se da će to biti što prije. Jer svaki dan ovakvog poluizvanrednog stanja, osim zdravstvenih, povećava i gospodarske posljedice. Svaki dodatni dan ove nove normalnosti košta Hrvatsku milijune kuna. Kako onih koje poluparalizirano gospodarstvo nije uspjelo stvoriti, tako i onih postojećih koji umjesto u školstvo, zdravstvo ili investicije, idu na golo saniranje problema koje je ova kriza proizvela. Možda nas, što se tiče toga, i sreća konačno jednom pomazi.