Svjetsko gospodarstvo na pragu je velikih pretumbacija. Govoriti o nekakvoj oluji možda je prejaka riječ, ali da je pred nama turbulentno razdoblje nema nikakve sumnje. Svijet je toliko povezan da kada nekakav gospodarski leptir mahne krilima na jednom njegovom dijelu dogodi se nevrijeme na drugom
Guverner HNB-a Boris Vujčić jučer je najavio bolje dane za hrvatsko gospodarstvo. Ove bi godine ono po projekcijama HNB-a trebalo rasti po stopi od osam i pol, a sljedeće 4,1 posto. Istina, ovogodišnji porast je razumljiv jer se prošle godine BDP strmoglavio za rekordnih 8,4 posto. To znači da ćemo na kraju ove biti blizu, ali još ne na razini na kojoj smo bili krajem 2019., zadnje predkorona godine. Tek ćemo krajem 2022. – ako ne podivlja korona ili se dogodi neka financijska epidemija – biti iznad razine te još staronormalne 2019. godine.
Svjetsko gospodarstvo na pragu je velikih pretumbacija. Govoriti o nekakvoj oluji možda je prejaka riječ, ali da je pred nama turbulentno razdoblje nema nikakve sumnje. Svijet je toliko povezan da kada nekakav gospodarski leptir mahne krilima na jednom njegovom dijelu dogodi se nevrijeme na drugom. Nitko još ne može sa sigurnošću reći kako će se, na primjer, na samu Hrvatsku odraziti odluka vodstva Narodne Republike Kine da nakon nekoliko desetljeća smanji naglasak na izvoz, a poveća na domaću potrošnju. Oko 1,3 milijarde stanovnika Kine veliko je tržište za domaće proizvode što znači da će ih biti manje u ostatku svijeta. Zapad se, na ovaj i na ostale poteze Kine, polako okreće vraćanju industrijske proizvodnje u Ameriku i Europu. Oni koji su zaradili tisuće milijardi dolara i eura na jeftinoj kineskoj radnoj snazi, i pritom u materijalnom, socijalnom i psihološkim smislu devastirali vlastite zemlje, sada moraju hitno odgovoriti na ovaj kineski potez.
Da bi Hrvatska od cijele te globalne utakmice mogla profitirati smatra i guverner Vujčić. Naime, dio ulaganja koja su dosad išla put Kine mogao bi se sada smjestiti u Hrvatskoj. Za nadati se je da će Hrvatska biti spremna ako se netko u njoj odluči napraviti nekakav pogon. Reindustrijalizacija Hrvatske je nužna i ne bi bilo loše ogrebati se za neku od ovih investicija. Mada i u dijelu svijeta koji se podrazumijeva kao nekakav zapad ima dosta zemalja gdje su plaće manje nego u Hrvatskoj, a koje su relativno blizu bogatom europskom ili američkom tržištu.
Guverner Vujčić najavio je mogućnost rasta plaća u sljedećem razdoblju što bi moglo dovesti do povećane potražnje koja bi gurnula BDP prema naprijed. Tako da postoji cijeli niz elemenata koji daju temelj za nekakav optimizam. Naravno, ima i puno stvari koje ukazuju na to da bi se globalno svjetsko gospodarstvo moglo u predstojećom razdoblju početi opasno ljuljati. Korona je dodatno ogolila velike proturječnosti i čudna rješenja koja se rabe zadnjih 12 godina nakon što je svijet pogodila najveća financijska kriza nakon kraha Wall Streeta iz 1929. godine.
Naravno, Hrvatska na sve to ne može nimalo utjecati. Ali može se pokušati, odnosno točnije, mora se prilagoditi. Druge opcije nema. Kao mala zemlja to joj i ne bi trebalo biti tako teško. Ne bi, ali još uvijek jest. Oslobođena bilo kakvog pritiska izbora, novi saziv Sabora bira se tek za dvije i pol godine, Vlada sada ima veliki prostor za manevar, barem kada je u pitanju politička razina njezinog djelovanja. Naprosto, nije u situaciji da svaki njezin potez izravno utječe na ishod izbora. Vlada je osigurala prvu tranšu od 880 milijuna eura koja je prije neki dan sjela u državni proračun. Velika je to šansa za Hrvatsku, naravno ako se ovaj financijski poguranac iskoristi na najbolji mogući način. On bi mogao pospješiti razvoj novih tehnologija što bi tvrtke koje ih razvijaju moglo napraviti konkurentnim na globalnom tržištu. Osim toga, Vlada je sada u dobroj poziciji da odradi i nužne reforme u nekim segmentima, posebno kada je u pitanju zdravstveni sustav.
Sve bi to dovelo Hrvatsku u situaciju da je sposobna na najbolji način odgovoriti na sve što se bude događalo u okrutnoj svjetskoj gospodarskoj utakmici. Naravno, i na epidemiološkoj razini koja je i dalje potpuno nepredvidljiva. Stalno se pojavljuju neki novi sojevi i virus nikako se da se ispuše. Kombinacija njega i neke nove globalne gospodarske krize sigurno bi se osjetila, recimo, na rezultatima turizma u 2022. godini. Već bi sada trebalo misliti kako amortizirati jedan takav udar. Brojke koje je jučer iznio Vujčić su definitivno ohrabrujuće, ali treba iskoristiti priliku da se odrade još neke stvari.
Uvodnik
Hrvatska pred izazovima i velikim prilikama
Zlatko Crnčec
01. listopad 2021 12:41
Foto Davor Kovačević
Svjetsko gospodarstvo na pragu je velikih pretumbacija. Govoriti o nekakvoj oluji možda je prejaka riječ, ali da je pred nama turbulentno razdoblje nema nikakve sumnje. Svijet je toliko povezan da kada nekakav gospodarski leptir mahne krilima na jednom njegovom dijelu dogodi se nevrijeme na drugom
Guverner HNB-a Boris Vujčić jučer je najavio bolje dane za hrvatsko gospodarstvo. Ove bi godine ono po projekcijama HNB-a trebalo rasti po stopi od osam i pol, a sljedeće 4,1 posto. Istina, ovogodišnji porast je razumljiv jer se prošle godine BDP strmoglavio za rekordnih 8,4 posto. To znači da ćemo na kraju ove biti blizu, ali još ne na razini na kojoj smo bili krajem 2019., zadnje predkorona godine. Tek ćemo krajem 2022. – ako ne podivlja korona ili se dogodi neka financijska epidemija – biti iznad razine te još staronormalne 2019. godine.
Svjetsko gospodarstvo na pragu je velikih pretumbacija. Govoriti o nekakvoj oluji možda je prejaka riječ, ali da je pred nama turbulentno razdoblje nema nikakve sumnje. Svijet je toliko povezan da kada nekakav gospodarski leptir mahne krilima na jednom njegovom dijelu dogodi se nevrijeme na drugom. Nitko još ne može sa sigurnošću reći kako će se, na primjer, na samu Hrvatsku odraziti odluka vodstva Narodne Republike Kine da nakon nekoliko desetljeća smanji naglasak na izvoz, a poveća na domaću potrošnju. Oko 1,3 milijarde stanovnika Kine veliko je tržište za domaće proizvode što znači da će ih biti manje u ostatku svijeta. Zapad se, na ovaj i na ostale poteze Kine, polako okreće vraćanju industrijske proizvodnje u Ameriku i Europu. Oni koji su zaradili tisuće milijardi dolara i eura na jeftinoj kineskoj radnoj snazi, i pritom u materijalnom, socijalnom i psihološkim smislu devastirali vlastite zemlje, sada moraju hitno odgovoriti na ovaj kineski potez.
Da bi Hrvatska od cijele te globalne utakmice mogla profitirati smatra i guverner Vujčić. Naime, dio ulaganja koja su dosad išla put Kine mogao bi se sada smjestiti u Hrvatskoj. Za nadati se je da će Hrvatska biti spremna ako se netko u njoj odluči napraviti nekakav pogon. Reindustrijalizacija Hrvatske je nužna i ne bi bilo loše ogrebati se za neku od ovih investicija. Mada i u dijelu svijeta koji se podrazumijeva kao nekakav zapad ima dosta zemalja gdje su plaće manje nego u Hrvatskoj, a koje su relativno blizu bogatom europskom ili američkom tržištu.
Guverner Vujčić najavio je mogućnost rasta plaća u sljedećem razdoblju što bi moglo dovesti do povećane potražnje koja bi gurnula BDP prema naprijed. Tako da postoji cijeli niz elemenata koji daju temelj za nekakav optimizam. Naravno, ima i puno stvari koje ukazuju na to da bi se globalno svjetsko gospodarstvo moglo u predstojećom razdoblju početi opasno ljuljati. Korona je dodatno ogolila velike proturječnosti i čudna rješenja koja se rabe zadnjih 12 godina nakon što je svijet pogodila najveća financijska kriza nakon kraha Wall Streeta iz 1929. godine.
Naravno, Hrvatska na sve to ne može nimalo utjecati. Ali može se pokušati, odnosno točnije, mora se prilagoditi. Druge opcije nema. Kao mala zemlja to joj i ne bi trebalo biti tako teško. Ne bi, ali još uvijek jest. Oslobođena bilo kakvog pritiska izbora, novi saziv Sabora bira se tek za dvije i pol godine, Vlada sada ima veliki prostor za manevar, barem kada je u pitanju politička razina njezinog djelovanja. Naprosto, nije u situaciji da svaki njezin potez izravno utječe na ishod izbora. Vlada je osigurala prvu tranšu od 880 milijuna eura koja je prije neki dan sjela u državni proračun. Velika je to šansa za Hrvatsku, naravno ako se ovaj financijski poguranac iskoristi na najbolji mogući način. On bi mogao pospješiti razvoj novih tehnologija što bi tvrtke koje ih razvijaju moglo napraviti konkurentnim na globalnom tržištu. Osim toga, Vlada je sada u dobroj poziciji da odradi i nužne reforme u nekim segmentima, posebno kada je u pitanju zdravstveni sustav.
Sve bi to dovelo Hrvatsku u situaciju da je sposobna na najbolji način odgovoriti na sve što se bude događalo u okrutnoj svjetskoj gospodarskoj utakmici. Naravno, i na epidemiološkoj razini koja je i dalje potpuno nepredvidljiva. Stalno se pojavljuju neki novi sojevi i virus nikako se da se ispuše. Kombinacija njega i neke nove globalne gospodarske krize sigurno bi se osjetila, recimo, na rezultatima turizma u 2022. godini. Već bi sada trebalo misliti kako amortizirati jedan takav udar. Brojke koje je jučer iznio Vujčić su definitivno ohrabrujuće, ali treba iskoristiti priliku da se odrade još neke stvari.