Vjerojatno nije preoptimistično zaključiti kako će se dobar trend rasta nastaviti i ne samo zahvaljujući turizmu: naime, ipak je i građevinski sektor u ponovnom rastu, jer obnavlja se dobar dio Zagreba, a i Banije, makar sporo. No, to je ipak dodatni generator rasta.
Ekonomski analitičari jučer su imali pune ruke posla: dok su projekcije rasta BDP-a početkom ove godine iznosile skromnih i opreznih 5,1 posto, jučer je službeno objavljeno kako je Hrvatsko gospodarstvo poraslo u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini. Ako se zna da je nakon toga, u trećem tromjesečju uslijedila gotovo pa nikad bolja turistička sezona, jasno je da će rezultati do kraja godine biti još i znatno bolji. Zato su analitičari jučer imali posla jer su Hrvatskoj očito potrebne potpuno nove, i mnogo bolje, projekcije za rast gospodarstva do kraja godine.
Ovi jučerašnji podaci kažu kako je to prvi rast nakon četiri kvartala pada, ali ujedno i najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku prati te podatke. Dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine, prije dakle gotovo 25 godina, kad je Hrvatska ušla u postratno razdoblje i kad se počela ekonomski oporavljati nakon mirne reintegracije – kroz obnovu, a i kroz sigurnost koju je završetkom rata ipak bila dobila kao mjesto zanimljivo investitorima.
Vjerojatno nije preoptimistično zaključiti kako će se dobar trend rasta nastaviti i ne samo zahvaljujući turizmu: naime, ipak je i građevinski sektor u ponovnom rastu, jer obnavlja se dobar dio Zagreba, a i Banije, makar sporo. No, to je ipak dodatni generator rasta.
Jasno da je ovakvim podacima prethodio znatni pad gospodarske aktivnosti, potrošnje građana i u konačnici samog BDP-a od oko 10 posto u kriznoj 2020. No upravo projekcije koje su analitičari pisali početkom godine, od spomenutih pet posto rasta, govore o tome da se ni najupućeniji nisu nadali ovako snažnom oporavku.
Naravno, da je četvrti val korone bio ranije prisutan, ni sezona ne bi mogla biti uspješna kao što je bila, pa bi i podaci bili na kraju drugačiji. Ali činjenica je da se nakon depresivne 2020. značajno povećala i osobna potrošnja građana – ona je već u proteklom kvartalu, dakle početkom godine, bila viša za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Bilo je odmah jasno da su građani spremni trošiti novac koji su u 2020. čuvali jer ga jednostavno nisu imali gdje potrošiti. »Posli smaka svita neće radit ništa«, kaže jedna pjesma od TBF-a, i tako je i bilo. A onda se u 2021. godini pokazalo se da su rezerve u džepovima građana veće nego se mislilo, i da su oni jedva čekali krenuti u potrošnju nakon više od godine dana lockdowna – to je pokazala i trgovina, a sada i turizam.
Zanimljivo je i da je izvoz roba i usluga porastao je za čak 40,9 posto na godišnjoj razini. Naravno, opet se dio toga odnosi na turizam. Čini se da je hrvatsko gospodarstvo žilavije nego se misli, i da građani itekako mogu i žele raditi na stvaranju novih vrijednosti. Nema razloga ne priznati da su tome sigurno pomogle i mjere vlasti za očuvanje radnih mjesta, s potporama od 4.000 kuna mjesečno. Bez toga, poslodavci bi bili na čudu, i sigurno bi im trebalo barem dvostruko više vremena da nađu nove radnike i ponovo pokrenu poslove. O socijalnom aspektu ne treba ni govoriti.
U sve se uklapa i rast državne potrošnje, koji je očekivano nešto manji, i iznosi 4 posto, među ostalim i zato jer je država imala ogromne rashode u zdravstvenom sustavu, uz koronakrizu, pa većih investicija i nije moglo biti. No, i tu nam neke stvari pro futuro mogu ići u prilog – u Hrvatsku je došla, ili će tek doći, ogromna masa europskog novca, koji će biti utrošen na državne investicije, najvećim dijelom infrastrukturu.
Usporedbe radi, prema posljednjim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2021. godine rast sezonski prilagođenog BDP-a u EU-u iznosio je 13,2 posto na godišnjoj razini, što u prijevodu znači da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja brže od europskog. To je pak malo tko mogao očekivati. Tako je Hrvatska, potpuno neočekivano, postala peta po redu država članica EU-a po rastu u 2021. godini. Tu je naravno uz bok drugim turističkim državama poput Španjolske, Francuske ili Italije, pa je jasno da je turizam glavni zamašnjak. Ali i na psihološkoj razini gledajući, sama činjenica da su ljudi bez straha ponovo putovali i rado trošili ušteđevinu, znači da se vjerojatno možemo nadati i narednim uspješnim godinama, kad smo već obdareni najljepšim morem i obalom. Uostalom, valjda i Hrvatska ima pravo ponekad spavati na lovorikama i uživati plodove zemlje.
Komentar Tihane Tomičić
Hrvatska na Lovorikama
Tihana Tomičić
28. kolovoz 2021 21:52
Snimio: Mateo Levak
Vjerojatno nije preoptimistično zaključiti kako će se dobar trend rasta nastaviti i ne samo zahvaljujući turizmu: naime, ipak je i građevinski sektor u ponovnom rastu, jer obnavlja se dobar dio Zagreba, a i Banije, makar sporo. No, to je ipak dodatni generator rasta.
Ekonomski analitičari jučer su imali pune ruke posla: dok su projekcije rasta BDP-a početkom ove godine iznosile skromnih i opreznih 5,1 posto, jučer je službeno objavljeno kako je Hrvatsko gospodarstvo poraslo u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini. Ako se zna da je nakon toga, u trećem tromjesečju uslijedila gotovo pa nikad bolja turistička sezona, jasno je da će rezultati do kraja godine biti još i znatno bolji. Zato su analitičari jučer imali posla jer su Hrvatskoj očito potrebne potpuno nove, i mnogo bolje, projekcije za rast gospodarstva do kraja godine.
Ovi jučerašnji podaci kažu kako je to prvi rast nakon četiri kvartala pada, ali ujedno i najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku prati te podatke. Dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine, prije dakle gotovo 25 godina, kad je Hrvatska ušla u postratno razdoblje i kad se počela ekonomski oporavljati nakon mirne reintegracije – kroz obnovu, a i kroz sigurnost koju je završetkom rata ipak bila dobila kao mjesto zanimljivo investitorima.
Vjerojatno nije preoptimistično zaključiti kako će se dobar trend rasta nastaviti i ne samo zahvaljujući turizmu: naime, ipak je i građevinski sektor u ponovnom rastu, jer obnavlja se dobar dio Zagreba, a i Banije, makar sporo. No, to je ipak dodatni generator rasta.
Jasno da je ovakvim podacima prethodio znatni pad gospodarske aktivnosti, potrošnje građana i u konačnici samog BDP-a od oko 10 posto u kriznoj 2020. No upravo projekcije koje su analitičari pisali početkom godine, od spomenutih pet posto rasta, govore o tome da se ni najupućeniji nisu nadali ovako snažnom oporavku.
Naravno, da je četvrti val korone bio ranije prisutan, ni sezona ne bi mogla biti uspješna kao što je bila, pa bi i podaci bili na kraju drugačiji. Ali činjenica je da se nakon depresivne 2020. značajno povećala i osobna potrošnja građana – ona je već u proteklom kvartalu, dakle početkom godine, bila viša za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Bilo je odmah jasno da su građani spremni trošiti novac koji su u 2020. čuvali jer ga jednostavno nisu imali gdje potrošiti. »Posli smaka svita neće radit ništa«, kaže jedna pjesma od TBF-a, i tako je i bilo. A onda se u 2021. godini pokazalo se da su rezerve u džepovima građana veće nego se mislilo, i da su oni jedva čekali krenuti u potrošnju nakon više od godine dana lockdowna – to je pokazala i trgovina, a sada i turizam.
Zanimljivo je i da je izvoz roba i usluga porastao je za čak 40,9 posto na godišnjoj razini. Naravno, opet se dio toga odnosi na turizam. Čini se da je hrvatsko gospodarstvo žilavije nego se misli, i da građani itekako mogu i žele raditi na stvaranju novih vrijednosti. Nema razloga ne priznati da su tome sigurno pomogle i mjere vlasti za očuvanje radnih mjesta, s potporama od 4.000 kuna mjesečno. Bez toga, poslodavci bi bili na čudu, i sigurno bi im trebalo barem dvostruko više vremena da nađu nove radnike i ponovo pokrenu poslove. O socijalnom aspektu ne treba ni govoriti.
U sve se uklapa i rast državne potrošnje, koji je očekivano nešto manji, i iznosi 4 posto, među ostalim i zato jer je država imala ogromne rashode u zdravstvenom sustavu, uz koronakrizu, pa većih investicija i nije moglo biti. No, i tu nam neke stvari pro futuro mogu ići u prilog – u Hrvatsku je došla, ili će tek doći, ogromna masa europskog novca, koji će biti utrošen na državne investicije, najvećim dijelom infrastrukturu.
Usporedbe radi, prema posljednjim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2021. godine rast sezonski prilagođenog BDP-a u EU-u iznosio je 13,2 posto na godišnjoj razini, što u prijevodu znači da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja brže od europskog. To je pak malo tko mogao očekivati. Tako je Hrvatska, potpuno neočekivano, postala peta po redu država članica EU-a po rastu u 2021. godini. Tu je naravno uz bok drugim turističkim državama poput Španjolske, Francuske ili Italije, pa je jasno da je turizam glavni zamašnjak. Ali i na psihološkoj razini gledajući, sama činjenica da su ljudi bez straha ponovo putovali i rado trošili ušteđevinu, znači da se vjerojatno možemo nadati i narednim uspješnim godinama, kad smo već obdareni najljepšim morem i obalom. Uostalom, valjda i Hrvatska ima pravo ponekad spavati na lovorikama i uživati plodove zemlje.