Piše Zlatko Crnčec

Hrvati opet pokazali skeptičnost prema državi

Zlatko Crnčec

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Hrvatska ima procijepljenost protiv korone ispod europskog prosjeka

placeholder


Hrvatska ima procijepljenost protiv korone ispod europskog prosjeka. Situacija je toliko loša da su se u akciju poticanja građana za cijepljenje ovih dana uključili i najviši državni dužnosnici. Tako je prije dva dana ministar zdravstva Vili Beroš uputio otvoreno pismo javnosti, a jučer je u sličnom tonu govorio i premijer Andrej Plenković. Posebno je uznemirujuća činjenica da se više ljudi cijepilo u svim zemljama koje su konkurenti Hrvatskoj u privlačenju stranih turista. Od nas su bolje i Italija i Španjolska i Portugal. Čak i Grčka. Hrvatska je prvom dozom cijepila 43,3 posto stanovništva, dok je europski prosjek 55 posto. Državni čelnici i turistički djelatnici apeliraju na građane da se cijepe kako Hrvatska ne bi došla na crnu listu. Taj argument zaista ima smisla. Što se više Hrvatska bude crvenjela na dijagramima o raširenosti korone, to će posljedice za turističke brojke biti gore. Jedno s drugim je toliko izravno povezano da izravnije ne može biti. Što više korone, to manje turista. A samim tim i manji prihod državnog i lokalnih proračuna.


Međutim, pitanje je koliko ovakva argumentacija može imati odjeka u zemlji čiji građani svake godine sve manje odlaze na vlastito more. Udjel domaćih turista u ukupnom broju noćenja svake je godine sve manji. Teško se živi i odlazak na more za sve više ljudi je luksuz kojeg se moraju odreći kako bi imali dovoljno novaca za svakodnevne elementarne troškove. Teško da će netko od njih na osnovi ovakvih argumenata potegnuti do najbližeg punkta za cijepljenje. One koji svoju djecu ne mogu odvesti barem sedam dana na more baš briga za rast ili pad turističkih brojki. To da te brojke utječu na razinu njihove zdravstvene zaštite ili kvalitete školovanja njihove djece, ipak je činjenica izvan ove jednadžbe.


Možda bi pomogla neka nova afera u kojoj bi se neki utjecajni pojedinac progurao preko reda. Kada su počela cijepljenja i potom buknula afera s preguravanjima preko veze, broj zainteresiranih se naglo povećao. Bila je to tipična ljudska reakcija. Međutim, i ova bi taktika sada bila potpuno neučinkovita jer cjepiva naprosto ima u izobilju. Za prvi dozu ne treba se više nigdje registrirati, dovoljno se samo ujutro pojaviti na najbližem punktu. Možda bi poneki dežurni cinik mogao predložiti da se uvede plaćanje. Ali ni to ne bi pomoglo.
Hrvatska je naprosto došla do plafona. U zadnjih tjedan dana broj cijepljenih porastao je za samo jedan posto. Tim tempom će se vjerojatno nastaviti i sljedećih tjedana, sve dok na punktovima neće početi tu i tamo »kapati« građani koji su došli po svoju prvu dozu. I to je to. Naravno da se ovdje postavlja pitanje zbog čega su Hrvati tako skeptični kada je u pitanju cijepljenje protiv korone.




Za točan bi odgovor, naravno, bila potrebna sociološko-psihološka analiza. Ali neki se nameću sami od sebe. Jedan od njih jest i taj da Hrvati ne vjeruju državi. Nijednoj. Ni onima u kojima su živjeli prije, ni ovoj koja je njihova. Tradicionalno je to nepovjerenje prema instituciji koju oni sada, kao i njihovi preci, doživljavaju kao nešto čemu se puno daje, a malo dobiva. Mada to nije uvijek bilo istina, nije ni sada, takvo je shvaćanje na ovim prostorima duboko ukorijenjeno. Ne može tu puno pomoći ni najbolje predstavljena, znanstveno utemeljena, cost benefit analiza cijepljenja i necijepljenja. I analiza rizika nuspojava s jedne i obolijevanja s druge strane. Nije Vladina kampanja bila pogrešna. I da je bila bolja, raskošnija i prisutnija, ishod bi bio približno isti.
Naravno, i poplava informacija o koroni, često proturječnih i zbunjujućih, sigurno nije pridonijela većim brojkam cijepljenih. Posebno su priču ubili novi sojevi korone koji kao da niču kao gljive poslije kiše. Tako da je dobar broj ljudi odlučio pričekati da vidi kako će se stvari razvijati.


Sve u svemu, akcija s najvišeg vrha možda i pogura brojke naviše. Ali sada je izvjesno da će Hrvatska jesen dočekati negdje na malo više od 50 posto procijepljenih prvom dozom. Što će biti kada počnu kiše i hladniji dani koji sa sobom povlače dulji ili konstantan boravak u zatvorenim prostorima – vidjet će se tada. Ali lako bi se moglo dogoditi da će se mnogi tući po glavi što nisu na vrijeme poslušali dobar savjet.