Tijekom velikih suša, ljudi su vapeći za kišom nekoć gledali u nebo. Danas Hrvatska i mnoge druge zemlje u nevolji bespomoćno gledaju u Europsku uniju.
Vladini se ministri iz petnih žila upiru da nam objasne kako se u ovoj ekonomskoj krizi ne trebamo brinuti za budućnost, jer su stvari navodno pod kontrolom. Dojam je, međutim, da govore napamet i da su gotovo nemoćni, poput njihovih kolega u mnogo većim europskim državama.
Primjerice, Vlada je prekjučer odlučila da spašavanje radnih mjesta i poduzeća od propasti produlji do kraja ove godine, u što će uložiti dodatnih 800 milijuna kuna. Isprva se očekivalo da će taj državni pojas za spašavanje biti potreban samo tri mjeseca, ali ćudljiva korona se ponovo razmahala, sputala oporavak ekonomije te prisilila vlade da ostave poduzeća i nihova radna mjesta na državnim respiratorima.
Naravno, Vlada nema druge mogućnosti. O drami koju proživljava gospodarstvo slikovito govori da je država proljetos poslodavcima sufinancirala plaće z pra više od pola milijuna zaposlenih. Da Banski dvori nisu jučer produljili gospodarstvu boravak na respiratorima, mogli bismo do kraja godine očekivati i 400 tisuća nezaposlenih, kako je to uoči godišnjih odmora prognozirala Hrvatska udruga poslodavaca. To je dvostruko više od broja radnih mjesta koja su izgubljena nakon krize iz 2008. godine. Tko misli da je to pretjerivanje, neka pogleda što se događa u Sjedinjenim Državama, gdje vlasti ne plaćaju poslodavcima da zadrže zasposlene, kao u europskim zemljama. Na burzama rada u SAD-u od proljeća se skupilo nekoliko desetaka milijuna nezaposlenih.
Budući da pandemija prijeti novim širenjem ove zime, čini se da ni najnovija Vladina financijska pomoć neće biti dovoljna, osobito poduzećima kojima je korona najviše srezala prihode. Po svemu sudeći, turističkim i transportnim tvrtkama respiratori će trebati i sljedeće godine. Vlada takvu pomoć ne najavljuje, ali je i ne isključuje. »Reagirat ćemo, sve usmjeravamo na očuvanje radnih mjesta, a kako se kriza bude razvijala, tako ćemo prilagoditi naše aktivnosti«, rekao je jučer ministar financija Zdravko Marić, priznajući kako su splasnule nade da će ova kriza biti kratka, a oporavak gospodarstva brz. Uostalom, Francuska i Njemačka najavile su da će svojevrsne mjere za spašavanje radnih mjesta nastaviti i sljedeće godine.
Tako se korona i prateća ekonomska kriza sve više uvlače u naše živote i prisiljavaju nas da im se prilagođavamo. Mjere za spašavanje gospodarstva neprekidno se produljuju, a trenutak oporavka od krize sve se više odgađa.
Da bi počeo pravi ekonomski oporavak, potrebne su investicije. O tome se na riječima pobrinula Europska unija, dogovorivši izvanrednu injekciju od 750 milijardi eura, koja bi poduzećima trebala pomoći u preusmjeravanju na zeleno gospodarstvo i napredniju tehnologiju. Međutim, na taj novac – a Hrvatska iz tog paketa očekuje gotovo 10 milijardi eura – članice EU-a morat će se načekati još barem godinu dana.
Ministar Marić, naime, jučer je izjavio da članice EU-a moraju svoje nacionalne planove za trošenje tog novca poslati Europskoj komisiji do proljeća, a onda će uslijediti »vrednovanje i evaluacija« tih planova. Do »konkretizacije projekata«, kaže, doći će na kraju iduće godine. Štoviše, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić dao je do znanja kako Unija još nije definirala sve pojedinosti financijskih paketa koje bi članice EU-a trebale dobiti u sljedećim godinama.
Tijekom velikih suša, ljudi su vapeći za kišom nekoć gledali u nebo. Danas Hrvatska i mnoge druge zemlje u nevolji bespomoćno gledaju u Europsku uniju. Međutim, procedura donošenja odluka u Uniji previše je složena, pa je izvjesno da će europska pomoć itekako kasniti. Dok ne poteče obilan EU-novac za ekonomsku obnovu, dobro je što Europska komisija planira do kraja godine dodijeliti Hrvatskoj »hitnu« pomoć, poput milijarde eura iz programa SURE. To će našoj zemlji olakšati držanje gospodarstva na respiratorima. No, početak ekonomske obnove još nije na vidiku.
Iza pozornice
Gospodarstvo na respiratorima
Branko Podgornik
05. rujan 2020 22:13
Snimio Sergej DRECHSLER
Tijekom velikih suša, ljudi su vapeći za kišom nekoć gledali u nebo. Danas Hrvatska i mnoge druge zemlje u nevolji bespomoćno gledaju u Europsku uniju.
Vladini se ministri iz petnih žila upiru da nam objasne kako se u ovoj ekonomskoj krizi ne trebamo brinuti za budućnost, jer su stvari navodno pod kontrolom. Dojam je, međutim, da govore napamet i da su gotovo nemoćni, poput njihovih kolega u mnogo većim europskim državama.
Primjerice, Vlada je prekjučer odlučila da spašavanje radnih mjesta i poduzeća od propasti produlji do kraja ove godine, u što će uložiti dodatnih 800 milijuna kuna. Isprva se očekivalo da će taj državni pojas za spašavanje biti potreban samo tri mjeseca, ali ćudljiva korona se ponovo razmahala, sputala oporavak ekonomije te prisilila vlade da ostave poduzeća i nihova radna mjesta na državnim respiratorima.
Naravno, Vlada nema druge mogućnosti. O drami koju proživljava gospodarstvo slikovito govori da je država proljetos poslodavcima sufinancirala plaće z pra više od pola milijuna zaposlenih. Da Banski dvori nisu jučer produljili gospodarstvu boravak na respiratorima, mogli bismo do kraja godine očekivati i 400 tisuća nezaposlenih, kako je to uoči godišnjih odmora prognozirala Hrvatska udruga poslodavaca. To je dvostruko više od broja radnih mjesta koja su izgubljena nakon krize iz 2008. godine. Tko misli da je to pretjerivanje, neka pogleda što se događa u Sjedinjenim Državama, gdje vlasti ne plaćaju poslodavcima da zadrže zasposlene, kao u europskim zemljama. Na burzama rada u SAD-u od proljeća se skupilo nekoliko desetaka milijuna nezaposlenih.
Budući da pandemija prijeti novim širenjem ove zime, čini se da ni najnovija Vladina financijska pomoć neće biti dovoljna, osobito poduzećima kojima je korona najviše srezala prihode. Po svemu sudeći, turističkim i transportnim tvrtkama respiratori će trebati i sljedeće godine. Vlada takvu pomoć ne najavljuje, ali je i ne isključuje. »Reagirat ćemo, sve usmjeravamo na očuvanje radnih mjesta, a kako se kriza bude razvijala, tako ćemo prilagoditi naše aktivnosti«, rekao je jučer ministar financija Zdravko Marić, priznajući kako su splasnule nade da će ova kriza biti kratka, a oporavak gospodarstva brz. Uostalom, Francuska i Njemačka najavile su da će svojevrsne mjere za spašavanje radnih mjesta nastaviti i sljedeće godine.
Tako se korona i prateća ekonomska kriza sve više uvlače u naše živote i prisiljavaju nas da im se prilagođavamo. Mjere za spašavanje gospodarstva neprekidno se produljuju, a trenutak oporavka od krize sve se više odgađa.
Da bi počeo pravi ekonomski oporavak, potrebne su investicije. O tome se na riječima pobrinula Europska unija, dogovorivši izvanrednu injekciju od 750 milijardi eura, koja bi poduzećima trebala pomoći u preusmjeravanju na zeleno gospodarstvo i napredniju tehnologiju. Međutim, na taj novac – a Hrvatska iz tog paketa očekuje gotovo 10 milijardi eura – članice EU-a morat će se načekati još barem godinu dana.
Ministar Marić, naime, jučer je izjavio da članice EU-a moraju svoje nacionalne planove za trošenje tog novca poslati Europskoj komisiji do proljeća, a onda će uslijediti »vrednovanje i evaluacija« tih planova. Do »konkretizacije projekata«, kaže, doći će na kraju iduće godine. Štoviše, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić dao je do znanja kako Unija još nije definirala sve pojedinosti financijskih paketa koje bi članice EU-a trebale dobiti u sljedećim godinama.
Tijekom velikih suša, ljudi su vapeći za kišom nekoć gledali u nebo. Danas Hrvatska i mnoge druge zemlje u nevolji bespomoćno gledaju u Europsku uniju. Međutim, procedura donošenja odluka u Uniji previše je složena, pa je izvjesno da će europska pomoć itekako kasniti. Dok ne poteče obilan EU-novac za ekonomsku obnovu, dobro je što Europska komisija planira do kraja godine dodijeliti Hrvatskoj »hitnu« pomoć, poput milijarde eura iz programa SURE. To će našoj zemlji olakšati držanje gospodarstva na respiratorima. No, početak ekonomske obnove još nije na vidiku.