Premijer Andrej Plenković vrlo je optimističan. Što je dobro. Jer na svakidašnju muku koja nas stišće, nikako ne bi bilo valjalo da je prvi čovjek hrvatske izvršne vlasti crn i mrgodan, kao što je crno i mrgodno vrijeme zadnjih dana. Ne bi bilo dobro da nam sa zabrinutim izrazom lica premijer predstavlja prvi proračun Republike Hrvatske koji će biti izražen u eurima. I koji će se trošiti u trenutku kada Hrvatska bude u Schengenu. Da nije dobro, bez obzira na uvođenje eura, znamo svi. To smo apsolvirali. I zato je u redu da premijer Plenković pozitivno zrači zadnjih tjedana kako bi unio dašak optimizma u svaki hrvatski dom. I na taj način psihološki bodri građane umorne od energetskih kriza i inflacije koje žderu kućne budžete. Još nekako dok su kune u novčaniku pa je lakše izdržati kada se kućni budžet računa u tisućama novčanih jedinica. Ali uskoro će u stoticama, što bi moglo grdno zabrinuti ljude. Shvatit će da je sve relativno i koliko u stvari malo imaju. I zato ne treba čuditi što je hrvatskom premijeru pukao glas od silnog širenja optimizma u nimalo poticajnim vremenima.

Ali premijer Plenković imao je još uvijek dovoljno snage da proračunske naglaske sam rastumači i da još jednom podsjeti na sve napore koje je Vlada napravila kako bi izbalansirala sve što se izbalansirati treba u hrvatskom društvu. Tako naglašava da se proračun za sljedeću godinu donosi u kontekstu ublažavanja krize zbog pandemije, ruske agresije na Ukrajinu i njezinoga učinka na cijene energenata i hrane, inflaciju i poremećaje u opskrbnim lancima. Previše je to zala i za puno jače zemlje. No, premijer uopće ne dvoji da su euro i Schengen terapija za sve moguće tegobe, budući da se od 1. siječnja 2023. godine mijenja međunarodni položaj Hrvatske i utječe na budući ekonomski i gospodarski razvoj. Teško je ne složiti se s premijerom, iako proračun za 2023. godinu izgleda nekako nejako. Predviđeni su ukupni prihodi od oko 25 milijardi eura. Eh, da je to pomnožiti sa 7,5340, bila bi puna šaka brade. Mogla je Vlada pribjeći i jednom triku kako bi proračun izgledao baš, ono, sjajno – prihodi se iskažu u kunama, da ostane za povijest, a rashodi u eurima, kako bi se nagovijestila svijetla budućnost. Bio bi to sjajan suficit, neviđen i nezapamćen, na ponos svih. Bila bi to sjajna terapija optimizmom.

Optimističan je i ministar financija Marko Primorac, iako se očekuje skroman rast BDP-a od 0,7 posto. Što se može kada nije teško samo nama, već je teško cijeloj Europi koja mora izdvajati silne milijarde eura kao pomoć egzistencijalno ugroženim građanima kako bi zadržala socijalni mir. Ni u 2023. godini, kada je riječ o Hrvatskoj, ne bi trebalo biti problema s poreznim prihodima jer Vlada očekuje njihov rast od 3,4 posto, a dobro se drži i PDV koji će pridonijeti punjenju državne kase s oko devet milijardi eura. Da ne bi bilo da smo tek onako radi šminke ulazili u EU i Schengen, značajni prihodi očekuju se iz EU-a, a riječ je o gotovo pet milijardi eura. Koje možda ovaj put budemo znali potrošiti.

Iz strukture proračunskih rashoda jasno je vidljivo da Hrvatsku očekuje još jedna teška godina. Da bi se nekako izdržalo, država će i sljedeće godine biti u deficitu, ovaj put on će iznositi oko 1,7 milijardi eura. Ne treba to nikoga čuditi, budući da se trebaju osigurati značajna sredstva za pomoć građanima i gospodarstvu zbog energetske krize, treba osigurati značajna sredstva za zahtjeve sindikata javnog sektora koji su nedavno pristali na dogovor s Vladom kada je riječ o povećanju plaća, kako bi barem donekle mogli pratiti podivljalu inflaciju. U prijevodu, trošit ćemo više nego što imamo kako bismo nekako prebrodili ono što nam se sprema ili što se već dogodilo, a nije bilo nikako dobro.

Je li proračun realno planiran, pokazat će mogući rebalansi, ali za očekivati je da će do rebalansa morati doći jer Hrvatsku i Europsku uniju, kao i cijeli svijet, čeka vrlo neizvjesna 2023. godina. Oni pesimističniji, ili realističniji, uvjereni su da nas čekaju gladne godine, a ne godina, jer je geopolitička situacija izrazito nestabilna i teško da će se krizna svjetska žarišta smiriti. I zato je ovaj proračun – proračun preživljavanja.