Hrvatska narodna banka građane je na vrijeme upozoravala da ne dižu kredite u švicarskim francima jer je tečaj volatilan, a HNB ne može na njega utjecati. Rohatinski je zaista u više navrata ukazivao na rizike, no evo što guverner te 2004. ili 2005. nije rekao i na koji način nije upozoravao. 

Donosimo naime potpuno izmišljeni guvernerov govor iz tih godina, a potom i izmišljeni odgovor iz 2011. pri čemu je, naravno, svaka sličnost sa stvarnim istupima, ako je eventualno ima, posve slučajna i nenamjerna: 

  »Dragi građani, kuna baš i nije normalna valuta. Ona je umjetno fiksirana za euro i nema izravni odnos niti s jednom drugom valutom. Ako se stoga zadužite u bilo kojoj drugoj valuti, osim kune ili eura, Hrvatska narodna banka neće moći učiniti ništa ako ta valuta počne rasti u odnosu na euro, a onda i u odnosu na kunu. Kužite?

Tada ćete biti prepušteni tržištu koje se zove valutno tržište, za razliku od ovog što imamo kod kuće, a što veze nema s tržištem, već isključivo s našim opredjeljenjem da imamo valutu, ali de facto ta valuta samo glumi pravu valutu, i jedva čekamo da uđemo u eurozonu i uvedemo taj euro jer je ovo održavanje kvazi-stabilnosti već poprilično naporno: em više nema smisla biti središnji bankar, em što svako toliko zaprijeti opasnost nekog stvarno tržišnog proizvoda, poput ovog franka, za kojim biste se vi, dragi građani, možda mogli pomamiti, ali opasno je to, opasno je igrati se s tržištem.

Bolje se vi, dragi građani, držite pod kapom naše umjetne stabilnosti, to vam je najsigurnije. Uzmite tu klauzulu u eurima, jest da je klauzula, ali to je sigurna klauzula, mi o njoj brinemo. Nije to kao ona klauzula u švicarcima. 

Opasne klauzule

   Nisu vam, dragi građani, sve klauzule iste, postoje sigurne i opasne klauzule, a ona u švicarcima je opasna jer ona ima veze s tržištem koje tamo vani vreba sa svojim još strašnijim proizvodima, koje, ako jednom uzmete, nitko više neće kontrolirati ni tečaj ni ništa vezano za njih, kao što mi to sada kontroliramo kod kuće.

Pitate zašto se ne možete u kunama zadužiti ili je pak kamata ogromna? Pa zato što vi, dragi građani, ni sami ne vjerujete u tu kunu. Jel’ štedite u njoj? Ne. Onda šutite i drž’te se klauzule u eurima, a mi ćemo se pobrinuti za sve drugo.

Samo da već jednom uđemo u taj EU, pa onda u eurozonu, a onda kako bude: ako su mogli Grci, možemo i mi, jel’ tako? U međuvremenu ćemo govoriti da je stabilnost kune preduvjet svega, alfa i omega ekonomske stabilnosti, tako ćete vi, dragi građani, biti alibi nama, a mi vama.

Samo nemojte eksperimentirati s nekim drugim valutama, jer ćete tako, em prokazati da je ovo što imamo totalno netržišno, em ćete se možda zeznuti, al’ onda nam ne dolazite kukati. S tržištem se bolje ne igrati. To nije za vas. A bogme ni za nas. Vaš guverner.« 

Čitanje između redaka

Ma dajte molim vas, pa kako vam nije odmah bila jasna ta priča s kunom? Pa objašnjavao sam vam, u više navrata, možda ne tim riječima, ali zar ne znate čitati između redaka.

Pa imate i ove katastrofičare koji stalno viču da je stabilnost kune umjetna. Ma znam, idu i meni na živce, al’ da se baš totalno oglušite, hm, hm.. I, što ćemo sad? Sad nema druge nego da kažem da bi bilo netržišno da se miješamo.

Možda se tako izvučemo, tko će više kužiti što je tu tržišno, a što netržišno, a možda i padne taj franak u međuvremenu. Možda bi Martina nešto mogla, ionako se stalno nalazi s tim bankarima i diže kredite, pa neka onda malo pita i za švicarac, što je košta. Em će i njoj sve to bolje izgledati pred izbore, a mi ćemo reći da nemamo ništa s klauzulom. Eh, da mi je bar Šuki tu, s njim čovjek bar može na kavu..« 

Jasno je da naš guverner nikad ne bi ovako nešto rekao, i jer je guverner, i jer je sve ovo tek izmišljeni i šaljivi pristup apsurdnoj situaciji u kojoj naša središnja banka mora funkcionirati, u uvjetima kada su joj u većini stvari ruke vezane, a sama za to što se zbiva uopće nije kriva, pa opet mora isijavati samopouzdanjem i predstavljati čvrsti oslonac, što ona i jest, koliko može i kad može.