Potražnja za takvim radnicima porasla je za 41 posto u zadnjih sedam godina, a trend će se nastaviti i dalje
Europska unija ne samo da želi biti prvi klimatski neutralni kontinent, nego je još jednom svojom odlukom pokazala da želi biti lider u zaštiti socijalnih i radničkih prava svojih građana te da i dalje ima namjeru prednjačiti pred drugim zemljama, uključujući i one iz zapadne hemisfere, u postavljanju visokih standarda socijalne države. Jedna od takvih odluka je nedavno izglasavanje Direktive o radu putem digitalnih platformi, preko kojih radi sve više Hrvata, ali i migranata, i koje su mnogima postale glavni izvor prihoda, a ne samo kao posao »sa strane«. Novom direktivom, koju države članice trebaju implementirati u svoja zakonodavstva u iduće dvije godine, Europski parlament nastoji poboljšati uvjete rada svih zaposlenih u takozvanoj gig ekonomiji ili ekonomiji povremenih poslova, odnosno učiniti ih ravnopravnima na tržištu rada sa svim ostalima koji su stalno zaposleni kako više ne bi bili radnici drugog reda – bez reguliranog radnog vremena, neplaćenih prekovremenih i neuplaćenih doprinosa.
Europska unija tako ispravlja nepravdu prema zaposlenima u ovoj vrsti djelatnosti, koji su bili zakonski potpuno nezaštićeni i kao takvi prepušteni tržištu, a otkaze su dobivali na temelju odluke – algoritma! Izgleda da je to bila kap koja je prelila čašu jer s ovom direktivom EU će prvi put početi regulirati algoritamske sustave na radnom mjestu što je važno za gotovo sva radna mjesta, a ne samo dostavljače kao najreprezentativnije predstavnike zaposlenih preko digitalnih platformi. Unija digitalnim platformama tako namjerava zabraniti obradu određenih osobnih podataka o zaposleniku, poput njegovog emocionalnog stanja, a mogućnost da algoritam otpusti čovjeka u EU-u postaje stvar prošlosti. I ne samo to, svi ti algoritmi koji donose odluke vezane za radnika morat će biti pod kontrolom čovjeka.
Osim toga, u Europskoj komisiji smatraju da su takvi radnici, koji rade po 10, 12 i više sati dnevno, pogrešno klasificirani kao samozaposleni, odnosno doprinose su si morali plaćati sami, a sada će im to morati uplaćivati platforma i ona će morati dokazati da radni odnos (ne)postoji. U Komisiji procjenjuju da je u EU-u takvih obespravljenih i preveslanih radnika oko pet i pol milijuna, koji su još uza sve to u nepovoljnom položaju prema poslodavcu jer im otkaz, kao što smo vidjeli, u bilo kojem trenutku može dati kompjuterski softver.
Europa štiti svoje radnike, svoj socijalni model i gospodarstvo, rekla je prilikom usvajanja direktive izvjestiteljica u Europskom parlamentu Elisabetta Gualmini i poručila da Europska unija time želi postaviti standarde za zaštitu prava radnika i na globalnoj razini. I upravo zahvaljujući usvojenoj direktivi 40 milijuna ljudi zaposlenih preko digitalnih platformi imat će pravednije radne uvjete, naglasila je talijanska europarlamentarka.
Inače, poslovi preko platformi procvat su doživjeli tijekom pandemije, a svi ih znamo kao Booking, Uber ili Bolt. Uglavnom ga rade mlađe osobe, a prema istraživanju Europskog sindikalnog instituta, 70 posto ih je mlađe od 44 godine. Zahvaljujući platformama u Hrvatskoj je nastao stereotip o Nepalcima i Filipincima kao onima koji rade samo poslove dostave, kaže profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević. Migranti su, naime, motivirani zaraditi što više, pa zato rade duže i češće preko platformi kao što su Wolt ili Glovo, navodi Pribičević, a kada ih vidimo da voze po kiši, snijegu, suncu, to nam ostavlja dojam kao da oni dominiraju tom industrijom. Jednostavno ih češće vidimo na cesti, dok, recimo, IT-evce – koji također često rade u gig ekonomiji i svoje usluge nude globalno – ne vidimo na ulicama.
Potražnja za takvim radnicima porasla je za 41 posto u zadnjih sedam godina, a trend će se nastaviti i dalje, samo ovoga puta s jasno definiranim pravilima i uvjetima, barem što se tiče Europske unije. Nažalost, izrabljivanje migranata i svih koji rade u ovoj vrsti djelatnosti nastavit će se u zemljama izvan EU-a, što uključuje i zemlje regije zapadnog Balkana. U uređivanje radnih prava zaposlenih u gig ekonomiji uključuje se i Hrvatska, kao članica EU-a, izmjenama zakona o radu kojima je već definiran rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme i obveza dostave podataka o radniku u jedinstvenu elektroničku evidenciju.
UVODNIK
EU ispravlja nepravdu prema radnicima
Dražen Katalinić
06. svibanj 2024 10:55
SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Potražnja za takvim radnicima porasla je za 41 posto u zadnjih sedam godina, a trend će se nastaviti i dalje
Europska unija ne samo da želi biti prvi klimatski neutralni kontinent, nego je još jednom svojom odlukom pokazala da želi biti lider u zaštiti socijalnih i radničkih prava svojih građana te da i dalje ima namjeru prednjačiti pred drugim zemljama, uključujući i one iz zapadne hemisfere, u postavljanju visokih standarda socijalne države. Jedna od takvih odluka je nedavno izglasavanje Direktive o radu putem digitalnih platformi, preko kojih radi sve više Hrvata, ali i migranata, i koje su mnogima postale glavni izvor prihoda, a ne samo kao posao »sa strane«. Novom direktivom, koju države članice trebaju implementirati u svoja zakonodavstva u iduće dvije godine, Europski parlament nastoji poboljšati uvjete rada svih zaposlenih u takozvanoj gig ekonomiji ili ekonomiji povremenih poslova, odnosno učiniti ih ravnopravnima na tržištu rada sa svim ostalima koji su stalno zaposleni kako više ne bi bili radnici drugog reda – bez reguliranog radnog vremena, neplaćenih prekovremenih i neuplaćenih doprinosa.
Europska unija tako ispravlja nepravdu prema zaposlenima u ovoj vrsti djelatnosti, koji su bili zakonski potpuno nezaštićeni i kao takvi prepušteni tržištu, a otkaze su dobivali na temelju odluke – algoritma! Izgleda da je to bila kap koja je prelila čašu jer s ovom direktivom EU će prvi put početi regulirati algoritamske sustave na radnom mjestu što je važno za gotovo sva radna mjesta, a ne samo dostavljače kao najreprezentativnije predstavnike zaposlenih preko digitalnih platformi. Unija digitalnim platformama tako namjerava zabraniti obradu određenih osobnih podataka o zaposleniku, poput njegovog emocionalnog stanja, a mogućnost da algoritam otpusti čovjeka u EU-u postaje stvar prošlosti. I ne samo to, svi ti algoritmi koji donose odluke vezane za radnika morat će biti pod kontrolom čovjeka.
Osim toga, u Europskoj komisiji smatraju da su takvi radnici, koji rade po 10, 12 i više sati dnevno, pogrešno klasificirani kao samozaposleni, odnosno doprinose su si morali plaćati sami, a sada će im to morati uplaćivati platforma i ona će morati dokazati da radni odnos (ne)postoji. U Komisiji procjenjuju da je u EU-u takvih obespravljenih i preveslanih radnika oko pet i pol milijuna, koji su još uza sve to u nepovoljnom položaju prema poslodavcu jer im otkaz, kao što smo vidjeli, u bilo kojem trenutku može dati kompjuterski softver.
Europa štiti svoje radnike, svoj socijalni model i gospodarstvo, rekla je prilikom usvajanja direktive izvjestiteljica u Europskom parlamentu Elisabetta Gualmini i poručila da Europska unija time želi postaviti standarde za zaštitu prava radnika i na globalnoj razini. I upravo zahvaljujući usvojenoj direktivi 40 milijuna ljudi zaposlenih preko digitalnih platformi imat će pravednije radne uvjete, naglasila je talijanska europarlamentarka.
Inače, poslovi preko platformi procvat su doživjeli tijekom pandemije, a svi ih znamo kao Booking, Uber ili Bolt. Uglavnom ga rade mlađe osobe, a prema istraživanju Europskog sindikalnog instituta, 70 posto ih je mlađe od 44 godine. Zahvaljujući platformama u Hrvatskoj je nastao stereotip o Nepalcima i Filipincima kao onima koji rade samo poslove dostave, kaže profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević. Migranti su, naime, motivirani zaraditi što više, pa zato rade duže i češće preko platformi kao što su Wolt ili Glovo, navodi Pribičević, a kada ih vidimo da voze po kiši, snijegu, suncu, to nam ostavlja dojam kao da oni dominiraju tom industrijom. Jednostavno ih češće vidimo na cesti, dok, recimo, IT-evce – koji također često rade u gig ekonomiji i svoje usluge nude globalno – ne vidimo na ulicama.
Potražnja za takvim radnicima porasla je za 41 posto u zadnjih sedam godina, a trend će se nastaviti i dalje, samo ovoga puta s jasno definiranim pravilima i uvjetima, barem što se tiče Europske unije. Nažalost, izrabljivanje migranata i svih koji rade u ovoj vrsti djelatnosti nastavit će se u zemljama izvan EU-a, što uključuje i zemlje regije zapadnog Balkana. U uređivanje radnih prava zaposlenih u gig ekonomiji uključuje se i Hrvatska, kao članica EU-a, izmjenama zakona o radu kojima je već definiran rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme i obveza dostave podataka o radniku u jedinstvenu elektroničku evidenciju.