Iako su još do prije šest-sedam dana velika pozitivna očekivanja o povećanju Stabilizacijskog fonda za spas eura, s 880 na čak 2.000 milijardi eura donekle smirila paniku na europskim i američkim burzama, prekjučerašnji sukob interesa između Njemačke i Francuske u komponiranju sveobuhvatnog paket-rješenja za dužničku krizu u Grčkoj i u cjelokupnoj eurozoni otopio je i umjerenije nade. Povratak pesimizma potaknula je i ocjena njemačkog ministra financija, Wolfganga Schaeublea, da ne treba previše očekivati od skupova Europske unije na vrhu, jer »mi bismo htjeli dogovoriti jače sudjelovanje privatnog sektora i banaka, što je – strahovito složeno«. 

    Uz to je Schaeuble iznio i procjenu da se grčka dužnička kriza ne može riješiti bez otpisa duga europskim bankama, koji će morati biti znatno veći od dogovorenog u srpnju, kad su vodeće njemačke, francuske, talijanske, britanske i švicarske banke pristale otpisati 21 posto svojih potraživanja u Grčkoj. Nakon nedjeljnog summita svi se vodeći državnici u Uniji slažu da je nužno da banke otpišu najmanje 60 posto tih svojih potraživanja, što one – odbijaju, kao što Njemačka odbija ideju o prethodnom, dodatnom i znatnom povećanju Stabilizacijskog fonda sa 880 na više od 2.000 milijardi eura. Svi, naime, računaju da četvrtinu tog intervencijskog kapitala mora osigurati liderska Njemačka, zanemarujući činjenicu da je zbog posljedica dužničke krize u eurozoni i sama već u novoj teškoj recesiji. 

    Prema najnovijem dogovoru od prije dva dana, vodeće europske banke, čije su bilance zaražene teško naplativim zajmovima Grčkoj, morat će na financijskom tržištu pronaći bar 108 milijardi eura za svoju dokapitalizaciju, ali im nije rečeno gdje ih taj kapital blagonaklono čeka: jer i Kina, i vodeće naftne sile Srednjeg istokan ne pokazuju interes za velikim ulaganjima u europsku dužničku bačvu bez dna. Unijinim će članicama biti omogućeno da jamče za obveznice kojima će banke prikupljati kapital, ali im to – zbog njemačkog veta – neće biti moguće iz primarne emisije Europske središnje banke. 

    O njemačkoj ulozi u najnovijim pokušajima spašavanja Grčke i eurozone, pa i same Unije, danas će se izjasniti Odbor za državni proračun u Bundestagu, kojem je kancelarka Angela Merkel jučer uputila sve ključne informacije sa nedjeljnog dogovora u Bruxellesu. Analitičari i u Bruxellesu, i u Berlinu, jučer su iskazivali veliku nesigurnost u procjenama o tome hoće li Bundestag podržati sve zahtjeve Unijinih birokrata iz Bruxellesa, ili »samo« politiku svoje kancelarke, ili će joj postaviti nova ograničenja, braneći prije svega nacionalne strateške interese u sve raštimanijoj Uniji. 

    Uostalom, iz mjeseca u mjesec – unatoč niza spasonosnih paketa međunarodne financijske pomoći – grčki se dugovi stalno povećavaju, pa su prema zadnjoj snimci MMF-a s početka listopada nabujali na iznos od 360 milijardi eura i 180 posto BDP-a, što je – tvrde u MMF-u, nerješivo prije 2030-e! Istodobno je talijanski dug dostigao iznos od 1.200 milijardi eura, što je zasad 120 posto talijanskog BDP-a. Talijanski je dug gotovo četverostruko veći od grčkog i Uniji tek stiže na naplatu.