Prije 12 mjeseci su se i Vlada, i guverner HNB-a, i mnogi bankari, gotovo nadmetali u svojim prognozama oživljavanja hrvatskoga gospodarstva: njihove tadašnje prognoze rasta u 2011. kretale su se u rasponu od 1,4 do 2,0 posto – dakako, uz napomenu da to nije dovoljno za izlazak iz krize, ali da će za početak tog izlaska biti vrlo značajno i poticajno, osobito za potencijalne inozemne ulagače. No, ovih dana svi, osim premijerke i najborbenijih ministara, već javno tvrde da će nakon jedva vidljivog oživljavanja BDP-a u trećem kvartalu, hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju najvjerojatnije krenuti prema novom dubokom dnu, pa će biti doista velik Vladin uspjeh ako stopa rasta BDP-a na kraju 2011. bude iznosila nula posto. Zato će se idućih dana, sa više istih strana, samo ponoviti prognoze s kraja rujna lani, da će Hrvatska novo depresijsko dno dotaknuti u ožujku 2012., dokad će bez posla, u najmanje lošem slučaju, ostati još 50.000 radno sposobnih građana. 

    Jer, depresijske su sile u Hrvatskoj sve žilavije, dok u Europskoj uniji, s kojom Hrvatska ostvaruje gotovo dvije trećine ukupnih ekonomskih i financijskih odnosa s inozemstvom, sve žilavije su sile nove recesije, koje u sjeni dužničke krize niza članica tresu i same temelje eurozone i sveukupne Unije. U takvim okolnostima, vozeći po starom (uz rasprodaju državne imovine i rastuće zaduživanje u svijetu), Hrvatska se više ne može ufati niti u čudesa sa nebesa. Prvu polovinu spomenutog nultog rasta Hrvatska je već ostvarila u prvom polugodištu, da bi usred pune turističke sezone, u srpnju i kolovozu, nastavila stagnacijom industrijske proizvodnje i trgovine na malo, kao i izvoza i uvoza. Čak je u kolovozu prvi put ukupan broj zaposlenih bio manji nego u istom mjesecu lani, a sam turizam otvorio samo 40-ak tisuća sezonskih radnih mjesta. 

    O tim činjenicama i ključnim gospodarskim trendovima na subotnjem 14. Općem saboru HDZ-a nije bilo ni jedne jedine riječi, pa je razumljivo zašto ni jedne jedine riječi nije bilo niti o gospodarskom programu s kojim ta, trenutačno vladajuća stranka, misli preporoditi Hrvatsku i dobiti još jedan mandat na vlasti. Nasuprot optimističnom HDZ-u, oporbena je koalicija već objavila osnove svojeg gospodarskog programa, s kojim ide na prosinačke parlamentarne izbore, uz krunsku napomenu, da jamče uspješan ekonomski razvoj, i to bez bolnih socijalnih, fiskalnih i imovinskih rezova. Budući da bez krajnje realistične dijagnoze sadašnjeg gospodarskog stanja i njegovih dubinskih uzroka, i bez bolnih rezova nije moguć izlazak iz višegodišnje depresije, Hrvatska će nakon izbora ili bezglavo plutati bespućima povijesne zbiljnosti ili će joj se, silom novih domaćih i vanjskih okolnosti, taj program izlaska iz teške depresije ukazati kroz raspad niza ključnih ustanova i prateći masovni bunt.