Foto REUTERS
Uz mjesečni višak izvoza nad uvozom, u vrijednosti od 207 milijardi dolara, Njemačka je ponovno najveća izvozna velesila u svijetu, otevši kratkotrajni primat, podjednako poletnoj Kini. Zato i u Bundesbanci očekuju da će na račun rastućih izvoznih narudžbi, obogaćenih obnovom poleta u sektoru graditeljstva, Njemačka u 2011. godini povećati svoj BDP gotovo za tri posto.
Njemačka je pobrala hvalospjeve, nakon kojih je njemački ministar financija, Wolfgang Schäuble, izjavio kako »nas Nijemce svi toliko hvale, da je to već gotovo neugodno«
Uz zavist mnogih glavnih konkurenata, koji procjenjuju da je – bez upotrebe vojne sile – snagom svojeg industrijskog i izvoznog potencijala Njemačka prerasla u najvećeg profitera globalizacije biznisa, i na proljetnom je zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu prošlih dana pobrala nebrojene komplimente. Dok su se prošlih dana, na tom prvorazrednom skupu na udaru kritike našle gotovo sve zapadne industrijske zemlje, zbog enormnih manjkova u državnim proračunima i posljedičnih rastućih državnih dugova, Njemačka je pobrala hvalospjeve, nakon kojih je njemački ministar financija, Wolfgang Schäuble, izjavio kako »nas Nijemce svi toliko hvale, da je to već gotovo neugodno«. Istodobno je predsjednik Bundesbanke, Axel Weber, koji uskoro napušta tu dužnost, procijenio da je Njemačka u snažnom zamahu, koji će se nastaviti na srednji rok, što bi moglo dovesti do smanjivanja manjka u državnom proračunu na manje od dva posto, dakle – ispod praga od minus tri posto, dogovorenog u Maastrichtu za članice EU.
U svjetskim razmjerima trenutačno najveće deficite u državnim proračunima imaju Amerika i Egipat (u vrijednosti deset posto BDP-a), pa Velika Britanija i Grčka (devet posto BDP-a) i Poljska, Španjolska i Italija (oko 6,7 posto). Istodobno su to i zemlje s visokim manjkovima u vanjskotrgovinskoj bilanci: najveći višak uvoza nad izvozom unazad 12 mjeseci ima Amerika (u vrijednosti od 660 milijardi dolara), zatim Velika Britanija (150 milijardi dolara) i Indija (112 milijardi dolara). Uz Njemačku, kao zemlju s najstabilnijim državnim financijama, visoke viškove izvoza nad uvozom unazad 12 mjeseci ostvaruju Kina (plus 162 milijarde dolara) i naftaške i plinske velesile: Rusija (plus 154 milijarde dolara), Saudijska Arabija (148 milijardi dolara) i Norveška (56 milijardi dolara).
Prema najnovijim podacima Eurostata Njemačka je u veljači dostigla i stopu rasta industrijske proizvodnje u Švedskoj (koja je dotad bila europski lider industrijskog zamaha).
Njemačka je na račun tog novog ekonomskog poleta, međutim, ekstra vijest dana, jer je prema najnovijim podacima Eurostata u veljači dostigla i stopu rasta industrijske proizvodnje u Švedskoj (koja je dotad bila europski lider industrijskog zamaha). Tako je sada – prema svim ključnim gospodarskim pokazateljima, uključujući i jednu od najnižih stopa nezaposlenosti (od samo sedam posto u ožujku) – Njemačka postala za EU i cjelokupnu Europu još snažnija ekonomska lokomotiva, nego što je to bila u 2008. godini uoči svjetske financijske krize i recesije u Europi.
Iste, krunske osobine na kojima je Njemačka tijekom ’50-ih i ’60-ih gradila svoje ondašnje gospodarsko čudo: radišnost, štedljivost, inovativnost i tehnološka superiornost, unazad 12 su se mjeseci iskazale u povećanju izvoza gotovo za 20 posto, s tim što je prodaja njemačke robe na kineskom tržištu povećana i za više od 22 posto, te bila gotovo 50 posto veća nego 2007.! Jedan od glavnih motora te nove izvozne ekspanzije bio je automobilski div Volkswagen, koji planira da bi do 2018. postao najvećom automobilskom kompanijom na svijetu. Za njim je slijedio telekomunikacijski i elektronički div, Siemens, koji vrijednošću svoje proizvodnje već premašuje i civilni program General Electrica. Za njima su u nove prodore na istok i zapad krenuli i Deutsche Telekom, i BASF, i Bosch i dugi niz velikih i srednjih industrijskih kompanija, s osloncem na golemi financijski kapital njemačkih banaka, osvojen širom nove Europe unazad 20 godina, nakon ujedinjenja istočnih pokrajina u jedinstvenu SR Njemačku. Stoga danas, sve raštimanija EU sve više ovisi o sve snažnijoj Njemačkoj – i financijski, i ekonomski, i politički.
