foto: AP
U 2011. godinu Japan je ušao kao treća gospodarska sila, kao prvi u svijetu po broju robota u industriji, kao ribarska velesila, kao druga brodograđevna sila, četvrti po veličini proizvođač i potrošač električne energije, te kao zemlja gotovo pune zaposlenosti
Je li nesretni Japan od petka sad i pred teškom gospodarskom depresijom, koja bi njegovu radišnu, strpljivu i poduzetnu populaciju mogla baciti na koljena kroz najmanje pet idućih godina?
Nasuprot tim prvim procjenama nailazeće gospodarske depresije, kao temelj nove ili zadnje nade još stoji ekonomska karta te zemlje, stvorene na čuvenom »japanskom čudu«, začetom davne 1960.
Ulažući u stalnu modernizaciju industrije, Japan je i lani zadržao ugled vanjskotrgovinske sile, uz višak izvoza nad uvozom u vrijednosti od 84 milijarde dolara
Jer, Japan je, uz potpuni poraz svoje imperijalne politike, u Drugom svjetskom ratu pretrpio najteža ratna razaranja, što su kulminirala američkim nuklearnim udarima na Hirošimu i Nagasaky.
Takav se Japan uspio nevjerojatnom radišnošću, odricanjem i poduzetnošću izdići iz pepela za samo 15 godina, da bi već tijekom ’60-ih ostvarivao najviše stope rasta BDP-a u svjetskim razmjerima, te već potkraj ’80-ih postati čak druga gospodarska velesila (nakon Amerike)!
To japansko čudo temeljilo se na snažnom državnom intervencionizmu, carinskoj zaštiti poljoprivrede i brodogradnje, državnim subvencijama ključnim industrijskim djelatnostima, čvrstoj suradnji vlade i industrijalaca, tradicionalnoj radnoj etici, vodstvu u tehnološkom usponu najznačajnijih gospodarskih grana, te na niskim obrambenim troškovima.
No, od početka ’90-ih Japan je u kroničnoj recesiji ili stagnaciji zbog krutog gospodarskog sustava, rascvale korupcije i stoga smanjene konkurentnosti, ali i rastuće ovisnosti o uvozu nafte, sirovina, te većine repromaterijala i hrane.
Već na prve strašne vijesti o nizu prirodnih nesreća i prijetećoj kataklizmi iz uzdrmanih nuklearki, i u Japanu i širom globaliziranog svijeta bujaju strahovi od posljedičnih udara na tamošnje osiguravateljske kuće
Unatoč 20-godišnjoj krizi, investicije su ipak ostale više nego u SAD i EU, pa su i lani iznosile gotovo 30 posto BDP-a. Ulažući u stalnu modernizaciju industrije, Japan je i lani zadržao ugled vanjskotrgovinske sile, uz višak izvoza nad uvozom u vrijednosti od 84 milijarde dolara.
Na toj su osnovi bujale i devizne rezerve, dostigavši u siječnju 2011. razinu od rekordnih 1000 milijardi dolara (nakon kineskih, druge na svijetu). Četiri vodeće japanske banke bile su među 20 najvećih u svijetu, a japanski investitori širom globusa i lani uložili četiri puta više kapitala, nego što su ga strani investitori uložili u Japan.
U 2011. godinu Japan je ušao kao treća gospodarska sila (nakon Amerike i EU, ili – u drugoj verziji, bez rangiranja EU, nego samo njezinih pojedinih članica – nakon Amerike i Kine), kao prvi u svijetu po broju robota u industriji, kao ribarska velesila (s udjelom od 15 posto u svjetskom ulovu), kao druga brodograđevna sila, četvrti po veličini proizvođač i potrošač električne energije, kao treći uvoznik nafte i plina, kao peti najveći izvoznik, kao treća zemlja po broju korisnika interneta u svijetu, te kao zemlja gotovo pune zaposlenosti. Istodobno je javni dug u protuvrijednosti od dva i po godišnja bruto-proizvoda bio drugi na svijetu, a visok je bio i proračunski manjak (u visini od 7 posto BDP-a).
Stoga već na prve strašne vijesti o nizu prirodnih nesreća i prijetećoj kataklizmi iz uzdrmanih nuklearki, i u Japanu i širom globaliziranog svijeta bujaju strahovi od posljedičnih udara na tamošnje osiguravateljske kuće i cjelokupno gospodarstvo, pa i na svjetske burze dionica, nafte, deviza i zlata.
Na tu se paniku nadovezuju i prve procjene o nužnom povećanju poreza u Japanu, radi podmirivanja još nepredvidivo visokih izdataka za saniranje posljedica tog novog smaka svijeta, što je zadesio Japan. Osiguravatelji su zasad procijenili samo izravnu štetu od potresa, na 35 milijardi dolara.
Prema procijeni banke Credit Suisse, na temelju jučerašnjih podataka, ekonomska šteta u području pogođenom potresom iznosit će najmanje 180 milijardi dolara, kao i troškovi obnove u najmanje lošem slučaju.
