Euro je promašaj! Tu je dijagnozu prije točno deset godina izrekao američki nobelovac Milton Friedman, ni malo šarmiran snažnim usponom jedinstvene europske valute prema američkom dolaru već u prvih šest mjeseci, otkako je tada i u gotovinskom prometu u potpunosti zamijenio tradicionalne europske monete, u rasponu od francuskog franka i talijanske lire do njemačke marke.

Jer, »krećemo se prema najfascinantnijem eksperimentu u povijesti novca: imat ćemo priliku usporediti uspješnost jednog fiksnog nasuprot više plivajućih tečajeva, euro nasuprot američkog dolara, britanske funte i japanskog jena«, ocijenio je početkom rujna 2002. Friedman u intervjuu za časopis »The Business«.

 Deset godina poslije to isto, ali usred gotovo nerješive dužničke i razvojne krize u eurozoni i s pogledom unazad na ključne fiskalne i monetarne događaje u eurozoni, sada tvrdi George Soros, 82-godišnji američki milijarder mađarskog porijekla, koji je u eri neoliberalizma stekao prvorazredan globalni ugled, ali i golem privatni kapital baš na svjetskim i europskim burzama.

Taj investitor i špekulant, pokretač Otvorenog društva u 70-ak tranzicijskih i novoindustrijaliziranih zemalja, podsjeća da je još prije četiri godine, na početku europske krize, raspad eurozone bio nezamisliv, ali da je danas, s kulminacijom te krize tijekom koje su se članice eurozone preorijentirale na nacionalne strategije i zaštitu posebnih interesa, teško izbježan.

Da bi se izbjegla – i za njemački i francuski, ali i za američki kapital – kaotična kao najskuplja od svih varijanti razlaza, Soros jučer javno traži od Njemačke ili da širokogrudno preuzme vodstvo u spašavanju eurozone, ili da prva napusti taj brod, te da se s eura kao najskupljeg promašaja u monetarnoj povijesti vrati na njemačku marku. 

  Soros – nasuprot tom pozivu Njemačkoj da prva napusti eurozonu – nudi i svoje alternativno rješenje za spašavanje eurozone, ako je to još strateški cilj cjelokupne Unije: on zagovara uspostavu europske fiskalne agencije koja bi nadzirala krizne fondove i donosila ključne gospodarske odluke za sve vlade eurozone.

Zaduženim vladama trebalo bi omogućiti da prebace iznos duga koji premašuje 60 posto njihova BDP-a u fond za smanjenje duga. Taj bi fond potom zamrznuo dug, a vlade bi se zauzvrat obvezale provesti tražene reforme. Soros je o tome došao govoriti baš u Berlin, samo dva dana prije nego što će njemački ustavni sud objaviti presudu o tome je li potpora vlade novom europskom kriznom fondu (ESM-u) u skladu s njemačkim zakonima.

ESM bi trebao igrati važnu ulogu u sklopu programa Europske središnje banke za kupovinu obveznica država eurozone u neograničenom opsegu, koji je njezin predsjednik Mario Draghi objavio u prošli četvrtak. Soros upozorava da bi taj plan ublažavanja pritiska na zadužene zemlje mogao produbiti jaz unutar eurozone i samo privremeno održati euro.

Zato, najmanje skupo rješenje vidi baš u liderskom izlasku Njemačke iz eurozone, te u kasnijoj kontroliranoj zamjeni eura s nacionalnim valutama, radi spašavanja Europske unije kao jedinstvenog tržišta. Idući se potez – i u vrhovima europske politike, i na svjetskim burzama – očekuje od njemačke kancelarke Angele Merkel.