Još prije 12 mjeseci, MMF je prigovarao HNB-u da, s obzirom na dubinu krize u Hrvatskoj, nema adekvatne, dovoljne devizne rezerve, na što je guverner Rohatinski javno odgovorio oštrom kritikom MMF-a i njegovih zaključaka. Jer, devizne su rezerve prije 12 mjeseci bile ravne vrijednosti sedmomjesečnog uvoza ili dvostruko veće nego što je potreban njihov iznos u okolnostima stabilne ekonomije i dovoljnog rasta BDP-a. Ali, kad su u okolnostima ovdašnje kronične depresije već navalili, Rohatinski je u međuvremenu ispunio i taj zahtjev MMF-a, napumpaviši devizne rezerve za suprotstavljanje najcrnjem od svih zamislivih scenarija. Zbog toga su s pogledom najmanje do kraja ove godine, ili dok se ne počnu očitovati pozitivni fiskalni i monetarni učinci novog razvojnog ciklusa, te rekordne devizne rezerve djelotvorno jamstvo za stabilnost tečaja kune, stabilnost cijena i za sigurnost nacionalne štednje. 

    HNB je uspio i dodatno i znatno uvećati devizne rezerve, a da Hrvatska nije zatražila novi stand-by sporazum s MMF-om, niti je – za razliku od kriznih zemalja u Europskoj uniji – u prilici da koristi blagodati iz europskih fondova za spas eura i prezaduženih članica, dok svi ovdašnji dužnički sektori: i država, i banke, i kompanije, uredno vraćaju sve dospjele vanjske dugove, pa kreditni rejting zemlje nije potonuo na najniži status, nego povećava izglede za skori blagi skok. U takvim je okonostima HNB dopustio blago klizanje tečaja kune prema euru, koji klizi prema dolaru, kako bi bar donekle potaknuo neto-izvoznike i na nove izvozne poslove i na nove investicije u izvozno usmjerene proizvodnje u sve oštrijoj konkurenciji na europskom tržištu. Kupivši od Ministarstva financija 764 milijuna eura trezoraca u veljači, HNB je višestruko nadoknadio kratkotrajno smanjenje deviznih rezervi zbog tri prve prodajne intervencije u iznosu od 458 milijuna eura u prva dva mjeseca ove godine. Jučerašnjom je intervencijom HNB od banaka povukao više od dvije milijarde kuna, kako bi ponovno stabilizirao tečaj kune.