EU: ukleti Holandez ili Sizifov posao

Ekonomski brevijar Ive Jakovljevića

Ivo Jakovljević

REUTERS

REUTERS

EU je veliki prekooceanski brod koji od svoje pune tržišne (ali ne i monetarne, i fiskalne, i političke) integracije, unazad deset godina, plovi prema svojem strateškom cilju: da preraste u skupinu najrazvijenijih zemalja na svijetu, ali je na tom slavnom putu već tri godine usred strašne oluje, koja ga preobražava čas u Sizifa, a čas u ukletog Holandeza.



Korak naprijed, pa dva koraka nazad – to je ritam u kojem se EU (kao najveći mirnodopski integracijski projekt u povijesti) suočava sa svojim drugim recesijskim dnom i sa sve izraženijim dezintegracijskim rizicima.


Jer, tek što je prvi visoki val tih dezintegracijskih rizika primiren nizom najvećih međunarodnih (Unijinih i MMF-ovih) financijskih intervencija u ekonomskoj povijesti svijeta, nedjeljni su izbori u velikoj, ali gospodarski uzdrmanoj Francuskoj, i u maloj, ali bankrotiranoj i krajnje depresijskoj Grčkoj, tu Unijinu dramu preobrazili u mitski Sizifov posao ili – ovisno o percepcijskom kutu – u metaforičnog ukletog Holandeza.


Budući da mala, predeuropska, ali ekonomski nekonkurentna i depresivna, pa i socijalno sve trusnija Hrvatska gotovo sve svoje razvojne karte i dalje stavlja na ulazak u tu istu EU, i to već u roku od idućih 14 mjeseci, dobro je – radi jačanja mentalne bistrine – bar načas, u najkraćim crtama, usporediti te davne, slavne mitove i tu najnoviju, surovu europsku i hrvatsku zbilju.




Sizif je lik iz grčke mitologije, kojeg su ondašnji tamošnji bogovi, zbog njegove pohlepe i sklonosti prevarama, osudili da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi ju postavio na vrh. Ali, svaki put kad bi se primaknuo vrhuncu, kamena bi mu se gromada izmaknula i sunovratila u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao iznova gurati gromadu do vrha, ali je i svaki novi pokušaj završavao neuspješno.


Zato je i sintagma »Sizifov posao« u europsku kulturu ušla kao ime svakog uzaludnog napora ili nadobudnog projekta, koji je po prirodi stvari unaprijed osuđen na propast, a njegov pohlepni nositelj na vječnu kaznu.


Ukleti ili leteći Holandez je – prema nizozemskoj i engleskoj literarnoj predaji – brod iz 17. stoljeća, koji je pripadao nizozemskoj Istočnoindijskoj kompaniji. Navigavao je na ruti od Europe do Indije, te je na prolasku kraj rta Dobre nade zapao u strašnu oluju.


Njegov hrabri i avanturistički nastrojen kapetan zakleo se da će unatoč olujnim silama obići čuveni rt, makar ga oplovljavao do Sudnjeg dana. Prema drugim izvorima, na brodu se tijekom plovidbe dogodio strašan zločin, a posada zarazila kugom, pa nisu smjeli uploviti ni u jednu luku. Otad su i brod i posada osuđeni da plove zauvijek, a da nikad i nigdje ne smiju pristati, ni u matičnu, niti u bilo koju drugu luku.


EU je veliki prekooceanski brod koji od svoje pune tržišne (ali ne i monetarne, i fiskalne, i političke) integracije, unazad deset godina, plovi prema svojem strateškom cilju: da preraste u skupinu najrazvijenijih zemalja na svijetu, ali je na tom slavnom putu već tri godine usred strašne oluje, koja ga preobražava čas u Sizifa, a čas u ukletog Holandeza.


Za privremeno smirivanje oluje, kroz koju EU brodi, bila je nužna međunarodna masivna financijska intervencija od više stotina milijardi eura novih pozajmica i oprosta dospjelih dugova, da bi se spašavale državne financije u Irskoj, Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj, Mađarskoj i u Italiji, ali su bili dovoljni samo nedjeljni izbori u Grčkoj i Francuskoj, da svojim rezultatima ponište gotovo sve prijašnje, smirujuće učinke.


Financial Times jučer piše o »prekretnici osobito za Angelu Merkel«, njemačku kancelarku koja je podupirala Nicolasa Sarkozyja i koja zagovara oštru štednju kao izlaz iz dužničke krize. Najava novog francuskog predsjednika da će »fiskalni pakt upotpuniti mjerama rasta zadire u dosadašnju nadmoć Njemačke«, dok Die Welt ističe kako su »Nijemci sada sami s fiskalnim paktom«. Tagesspiegel piše da Grčka više ne želi pridonositi vlastitu ozdravljenju i da Francuska simbolički napušta sjevernu, a opredjeljuje se za južnu Europu«, koja okreće leđa proračunskoj disciplini.


»Njemačka je izgubila izbore« piše portugalski financijski list Jornal de Negocios i dodaje kako će tržišta bjesniti zbog izbornih rezultata. New York Times vidi Hollandeovu pobjedu »kao izazov viziji dominantne Njemačke, koja zagovara štednju kao izlaz iz krize«, a u istome dnevniku Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, pozdravlja odluku Francuza i Grka. Jučer su početne strahove iskazale i vodeće burze u svijetu, a sutra je novi paničan dan.


više vijesti