Nakon što je Španjolska već četiri godine u teškoj fiskalnoj i socijalnoj krizi, a od lani i na putu prema drugom depresijskom dnu – ta zemlja prerasta u financijsku dramu, znatno težu i od grčkog tragičnog, dužničkog slučaja. Jer, španjolski će državni dug ove godine dosegnuti razinu od približno 78 posto bruto domaćeg proizvoda, nakon prošlogodišnjih 68 posto, kako je najavio španjolski ministar gospodarstva, Luis De Guindos u intervjuu za The Wall Street Journal.

Zato je španjolska vlada u petak objavila da će smanjiti državni proračun za ostatak ove godine za čak 27 milijardi eura, što je približno 2,5 posto BDP-a, dok je Ministarstvo rada objavilo da je broj nezaposlenih u toj zemlji u ožujku porastao trideseti mjesec zaredom.

Službena stopa nezaposlenosti u Španjolskoj je na kraju prvog tromjesečja 2012. dosegnula razinu od gotovo 24 posto i najviša je u 27-članoj Europskoj uniji, te dvostruko viša od prosjeka Unije. Tako gotovo trećina ukupnog broja nezaposlenih u 17-članoj eurozoni živi u Španjolskoj, pri čemu je bez posla čak polovina Španjolaca mlađih od 25 godina, prema najnovijim podacima Eurostata!

Dakle, Španjolska je – a ne Grčka – najteži ekonomski i socijalni slučaj u velikoj EU.

Španjolska vlada – prema Reutersu – planira ostvariti te uštede veće od 27 milijardi eura u proračuna za 2012. godinu preko korporativnih poreza, zamrzavanja plaća državnih službenika i smanjenja izdvajanja za ministarstva, kazala je u petak zamjenica španjolskog premijera, Soraya Saenz de Santamira.

Španjolski premijer Mariano Rajoy kazao je da će proračunski manjak ove godine smanjiti na 5,3 posto BDP-a, sa 8,5 posto BDP-a lani. Ministar financija, Cristobal Montoro, ocijenio je da je to najštedljivi prijedlog proračuna otkad je Španjolska uvela demokraciju – od 1977. godine, nakon smrti diktatora Francisca Franca. Taj prijedlog proračuna danas će biti u parlamentu, gdje bi mogao (ili točnije, morao) biti prihvaćen u idućih 50 dana.

U međuvremenu, na valutnim je tržištima tečaj eura prošloga tjedna oštro pao, što je posljedica oživljavanja strahovanja od širenja dužničke krize nakon rasta prinosa na španjolske državne obveznice i novih makroekonomskih podataka, koji ukazuju na sve težu recesiju u cijeloj eurozoni. Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 1,8 posto, na 1,31 dolara, a u petak načas zaronila na samo 1,30 dolara.

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi poručio je nakon zadnje sjednice ESB-a, da je prerano razmišljati o ukidanju popustljive monetarne politike, s obzirom na slabo stanje gospodarstva u eurozoni. Ta je izjava dodatno pogodila euro, koji je ponovno uzdrman najnovijim skokom troškova zaduživanja u Španjolskoj. Pod pritiskom prodaja euro je oslabio i prema švicarskom franku. Polovicom prošlog tjedna njegov je tečaj pao na samo 1,19 franaka, ispod minimalnog tečaja od 1,2 franka za euro, koji je u rujnu prošle godine utvrdila švicarska središnja banka, kako bi na vrhuncu dužničke krize eurozone zauzdala pad tečaja eura prema franku.

No, nakon intervencije švicarskih monetarnih vlasti na tržištu i izjave glasnogovornika ŠNB-a da će banka učiniti sve da obrani tečaj od 1,2 franka za euro, euro se oporavio i vratio iznad te granice.

Za bolje razumijevanje značenja španjolske krize u eurozoni i u Europskoj uniji, važno je znati da je ta zemlja, sa svojih 47 milijuna stanovnika 27. na svijetu, te da je prema veličini BDP-a čak 14-a, a prema BDP-u prema stanovniku 44. na svijetu. U velikoj je fiskalnoj, socijalnoj i razvojnoj krizi od kraja drugog kvartala 2008. godine, da bi tijekom 2009. smanjila svoj BDP za 3,7 posto, a u iduće dvije godine još po 0,1 posto.

Prema nalazima većine analitičara, španjolski će se BDP smanjiti i tijekom 2012., i to za najmanje 1,4 posto. Istodobno je, u cjelokupnom kriznom razdoblju od sredine 2008. do kraja prvog tromjesečja 2012. godine, stopa nezaposlenosti povećana s niskih, europskih, osam na previsokih, afričkih, 24 posto. U tom bi se kontekstu izvlačenje Španjolske iz gospodarske depresije moglo preobraziti u najveću kušnju Europske unije, znatno veću i neizvjesniju od spašavanja osrednje Grčke, zbog prijetećeg snažnog lančanog efekta na većinu članica eurozone i Unije, uključujući i lidersku Njemačku.