Za razliku od Grčke, u Hrvatskoj nova, Milanovićeva vlada sve bolne rezove još radi sama: bez naredbi MMF-a, ali i bez velikih financijskih međunarodnih paketa za spas Hrvatske. Za razliku od Hrvatske, Grčka je u nedjelju, uz masovne prosvjede, oko ponoći prihvatila taj svoj najnoviji plan štednje, da bi zadovoljila zahtjeve MMF-a, EU-a i Europske središnje banke, kako bi od njih dobila drugi veliki paket međunarodne pomoći u iznosu od 130 milijarda eura, najveći u povijesti međunarodnog spašavanja jedne bankrotirane države. Vlada u Ateni još pregovara i s privatnim vjerovnicima, i to o završnim pojedinostima oprosta 100 milijardi eura duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovinu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto ili prijetećih 170 posto BDP-a dogodine.  

  Za to vrijeme Vlada u Zagrebu sama smanjuje državnu potrošnju, povećava poreze, preraspodjeljuje nacionalni dohodak u korist proizvođača i izvoznika, nadajući se da će održati kreditni rejting na predzadnjem donjem pragu, kako bi na nove zajmove za refinanciranje znatnog dijela vanjskih dugova, kao i na nove razvojne kredite, plaćala godišnje kamate po stopama nižim od lihvarskih osam, deset ili još prijetećih 15 posto. 

    Mala, prezadužena i prilično već rasprodana Hrvatska uspijeva odolijevati i iskušenjima posezanja za novcem iz vlastite primarne emisije, iako tu vrstu preraspodjele, posredstvom kontrolirane inflacije, cijeloj Europskoj uniji, a osobito Grčkoj, ovih dana nudi i najpoznatiji globalni špekulant, još vitalni George Soros. No, dok time štiti nominalnu vrijednost otplatnih kreditnih rata mnogih prezaduženih građana, a i kupovnu moć prilično još stabilnih plaća i mirovina, Milanovićeva vlada glavni ceh plaća na kontu mase nezaposlenih, kojem se uvećavanju još ne nazire kraj. 

    Hrvatska ipak nije Grčka, jer sve to što poduzima Milanovićeva vlada – kojoj neki astrolozi proriču naklonost zvijezda na dulji rok – nema nikakav utjecaj na europske burze, dok događaji u grčkom parlamentu i na atenskim ulicama – imaju, s posljedicama i na Hrvatsku. Stoga će odlučujuća iduća runda Vladine bitke protiv depresije ovisiti o novim državnim investicijama u željeznicu i energetiku, kao i o privlačenju novih inozemnih ulaganja u proizvodno-izvozne djelatnosti, osobito nakon što će se i zbog neplaniranog zamrzavanja većeg dijela proizvodnje tijekom veljače, Hrvatska uskoro suočiti i s dodatnim padom BDP-a u prvom tromjesečju.